BiH, ni godinu i pol od usvajanja Zakona o sportu, još nije formirala Vijeće za sport

Izmijenjeni i dopunjeni Zakon o sportu u Bosni i Hercegovini stupio je na snagu u septembru 2016. godine. Zakonom je uvedena i obaveza formiranja Vijeća za sport BiH, savjetodavnog tijela Vijeća Ministara u oblasti sporta. Usvajanjem spomenutih izmjena i dopuna BiH je po prvi put Zakonom o sportu regulisala pitanje ravnopravnog učešća žena u Vijeću za sport (Vijeće za sport, kao državno tijelo za razvoj sporta, ubuduće se može formirati samo ukoliko su oba spola u istom zastupljena najmanje 40%).

Naime, Sarajevski otvoreni centar je 2016. godine aktivno radio na izradi Prijedloga izmjena i dopuna Zakona o sportu koji je, na prijedlog zastupnice Maje Gasal Vražalica, usvojen u septembru 2016. Pored ravnopravnog učešća oba spola, Zakonom su regulisana pitanja jednake dostupnosti sporta bez obzira na spol te rodno odgovornog budžetiranja koje i kroz ovaj zakon postaje obaveza za Ministarstvo civilnih poslova BiH, kao i zabrane diskriminacije po svim osnovima, uključujući invaliditet, starosnu dob, seksualnu orijentaciju, rodni identitet i spolne karakteristike, u skladu sa Zakonom o zabrani diskriminacije BiH i Zakonom o ravnopravnosti spolova u BiH.

Međutim, ni godinu i pol nakon usvajanja izmjena i dopuna Zakona o sportu BiH, Vijeće za sport još uvijek nije imenovano.

Zastupnica Maja Gasal Vražalica ovim povodom kaže: „Usvajanjem izmjena Zakona o sportu, gdje se jasno propisalo da Vijeće za sport BiH treba da bude ravnopravno zastupljeno (po spolu), ali i usvajanjem izmjene koja govori o rodno odgovornom budžetiranju, od tog trenutka do danas nema nikakvih izmjena na terenu, osim na papiru. To je plastični primjer „uhljebljavanja“ i podjele pozicija stranačkim poslušnicima, dok se ni same žene unutar vladajućih stranaka ne bune niti ukazuju na poštivanje zakona, prvo svojim kolegama unutar stranke, a onda i svojim kolegama_icama u domovima PS BiH, već šute i glasaju onako kako su muškarci u stranci i u koalicionim krugovima dogovorili“.

Podsjećamo, Vijeće za sport je savjetodavno tijelo Ministarstva civilnih poslova BiH čije članove_ice imenuje Vijeće ministara BiH. Vijeće ima 17 članova_ica koji_e se biraju između istanutih sportista_kinja i sportskih radnika_ca, a mandat Vijeća je četiri godine. Članove Vijeća predlažu: Ministarstvo civilnih poslova BiH sedam članova, Olimpijski komitet BiH i Paraolimpijski komitet BiH tri člana (od toga Olimpijski komitet BiH dva, a Paraolimpijski komitet BiH jednog člana), po tri člana iz entiteta, u konsultaciji s entitetskim i kantonalnim ministarstvima nadležnim za sport, i Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine jednog člana.

Prema informacijama koje je Sarajevski otvoreni centar dobio od Ministarstva civilnih poslova (Sektor za sport), problem kod imenovanja nije bio u ravnomjernoj zastupljenosti oba spola (u svakom prijedlogu se nalazi po jedna žena), već u prijedlozima članova_ica predloženih od strane Vlade Federacije BiH, jer tri člana koja Vlada predlaže nisu odražavala nacionalnu strukturu stanovništva u FBiH (što treba biti ispunjeno za sve izabrane/imenovane funkcije, prema Ustavu BiH). Zaprimivši ovakve prijedloge, Ministarstvo civilnih poslova je poslalo informaciju Vijeću ministara – kako nisu u mogućnosti zbog toga da formiraju Vijeće za sport te još uvijek čekaju da se Vijeće ministara izjasni, tj. donese zaključak i uputstvo Vladi Federacije BiH da promijene prjedlog članova_ica.

Zastupnica Gasal Vražalica nije iznenađena ovim zakašnjenjem, niti razlogom zbog kojeg Vijeće još nije formirano. „U Bosni i Hercegovini se po rođenju dijelimo prvo po nacionalnom ključu – etničkoj pripadnosti pa tek onda po spolu. Kada se trebaju imenovati osobe u bilo koje tijelo, prvo se kreće od nacionalnog ključa, a tek onda spola. To znači da nam treba B/H/S i, naravno, odmah se pretpostavlja da su to muškarci, a kad ih se opomene da se time krši Zakon o ravnopravnosti spolova BiH i da na tim mjestima također treba biti i manje zastupljenog spola, onda se pitaju kako sada pronaći zenu B/H/S i da zadovoljiti sve (od etnije do spola), umjesto da krenu prvo od spola pa da idu prema etniji“, zaključuje Maja Gasal Vražalica i dodaje kako je politička nekultura postala naša realnost, a prebrojavanje i potenciranje krvnih zrnaca su postale osnovne reference kvaliteta i kontinuiteta, što je dovelo do toga da je bitno zadovoljiti samo etnički kriterij, dok za rodnu ravnopravnost brinu samo pojedinci_ke.

„Tužno je da jedna Razija Mujanović bude svjetski priznata u Kući slavnih, a da nije u Vijeću za sport BiH, ne zato sto je Razija žena, već zato sto je Razija – Razija, svjetska sportašica i ponos svijeta, ali izgleda da nije ponos Bosne i Hercegovine, ili jeste samo ukoliko neki od zvaničnika treba da opali selfie i deklarativno iskaže svoju podršku“, naglašava Gasal Vražalica.

Trenutno ne postoji nijedno tijelo koje vrši dužnost Vijeća za sport.