U utorak, 17.05.2016. godine održana su predavanja Modula 1 (Uvod u feminizme: historija, pojmovi, teorija) i Modula 2 (Država, zakon i ravnopravnost: de iure i de facto) ovogodišnje Feminističke škole Žarana Papić. Sandra Zlotrg, lingvistkinja, lektorica, profesorica bosanskog, srpskog, hrvatskog jezika, je govorila o feminističkoj lingvistici. Adnan Kadribašić, pravnik, govorio je o institucionalizaciji ravnopravnosti spolova: gender mainstreamingu, rodno odgovornim budžetima te pozitivnim mjerama i kvotama.

Sandra Zlotrg je predavanje počela uvidom u ženski identitet u jeziku, propitujući identitete i načine predstavljanja učesnica i učesnika, te načine kako nas drugi oslovljavaju. Počevši od rječnika, vidljivo je da se žene često definiraju kao suprotnost muškarcu, a ne kao osobnost za sebe, dok su muškarci definirani prvenstveno kao odrasla osoba muškog spola (Anić, Rječnik hrvatskoga jezika), ili su definirane kao ljudsko biće koje ima sposobnost rađanja, polno suprotna muškarcu, kao udata osoba, supruga, služavka (Matica srpska, Rečnik srpskog jezika), što ukazuje da je ženi pri samom definiranju uskraćena samostalna uloga/osobnost.

Nadalje, učesnici_e su se sa predavačicom osvrnuli_e na seksističku upotrebu jezika, nevidljivost i diskriminaciju žena kroz svakodnevnu i službenu upotrebu jezika, medije, u klasifikacijama zanimanja. Pokušalo se doći do odgovora na pitanje šta radimo jezikom, pogotovo u kontekstu stereotipnih prikaza govora i aktivnosti žena i muškaraca, kao i kako odgovoriti na sveprisutnu seksističku upotrebu jezika i kako promovirati upotrebu rodno osjetljivog jezika, i stvarno ući u moć.

Adnan Kadribašić je govorio o praktičnim implikacijama borbe protiv diskriminacije i za ravnopravnost spolova u BiH. Podsjetio je na standard pristupa svim pravima bez diskriminacije po bilo kojem osnovu i na ciklus – od obveze poštivanja, zaštite i ostvarivanja ljudskih prava, preko uživanja istih, a koji treba da vodi suštinskoj ravnopravnosti. U tom kontekstu, istakao je da okvir za ravnopravnost spolova čine ustav i zakoni, institucionalni mehanizmi za ravnopravnost spolova te gender akcioni planovi i druge javne politike.

Bilo je riječi o konkretnim politikama ravnopravnosti spolova u BiH (tzv. gender mainstreamingu) koje, za svaku oblast života, podrazumijevaju programe mjera koji počinju sa analizom stanja spolova u određenoj oblasti, idu preko implementacije donesenih državnih politika kroz akcione planove za ravnopravnost spolova, do konkretnih mjera za otklanjanje neravnopravnosti. Učesnici_e su, kroz primjere izrade i implementacije javnih politika za žene u sigurnosnim i odbrambenim strukturama, bračnim i obiteljskim odnosima, na tržištu rada, obrazovanju, socijalnoj zaštiti, sagledali_e izazove i implikacije istih u BiH.

U utorak, 24. maja predavanja počinju u 17h. U okviru Modula 1, Amira Hasanović će govoriti o prekarijatu, a u okviru Modula 2, Adrijana Hanušić će govoriti o ratnom seksualnom nasilju.

 

Realizaciju Feminističke škole Žarana Papić finansijski podržava Švedska vlada putem Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju (Sida).