U utorak, 12.04.2016. godine počela je ovogodišnja Feministička škola Žarana Papić, sa drugom generacijom polaznica_ka. Počeli smo predavanjem Modula 1 – Uvod u feminizme: historija, pojmovi, teorija, čija je voditeljica, Jasmina Čaušević, magistrica društvenih nauka iz oblasti rodnih studija, govorila o feminističkim, ženskim i queer studijama i njihovom odnosu sa normiranim i akademskim znanjem, i predavanjem Modula 2 – Država, zakon i ravnopravnost: de iure i de facto, čiji se voditelj, Adnan Kadribašić, pravnik, sa učesnicama_ima kritički osvrnuo na državu, pravo i javnu politiku.

 

Jasmina Čaušević je predavanje počela povijesnim osvrtom na sporadično obrazovanje žena, i konstatacijom da je obrazovanje žena glavna pretpostavka da bi mogle da pokažu svoje sposobnosti i postanu ekonomski i svakako nezavisne, ali i da ravnopravno učestvuju u političkom životu – budu politički subjekti i dobiju političku moć. Ipak, primijećeno je da je obrazovanje, umjesto da postane osnova daljeg intelektualnog i svakog drugog djelovanja žena, postalo način reprodukcije represivnog, patrijarhalno definisanog, diskursa moći. Kroz povezivanje aktivizma i teorije, predstavila je historijski pregled javljanja određenih studija – ženskih, feminističkih, LGBT/queer, rodnih i ostalih te sa učesnicama_ima pokušala odgovoriti na pitanja kako obrazovanje i znanje mogu postati i mjesto sopstvene de/konstrukcije, i kakve su pozicije i perspektive feminističkih i ostalih studija u formalnom obrazovanju.

Ovo uvodno predavanje i diskusija nastojali su pokazati šta alternativni kursevi, škole i obrazovni programi nude u odnosu na normirano znanje sa akademija i kako mu mogu doprinijeti. Bilo je riječi i o znanju kao oruđu reprodukcije opresije i patrijarhata te su, u tom smislu, postavljana pitanja ko i kako normira neko znanje (medicinsko: kakvo ljudsko stanje je štetno a kakvo nije, geografsko, biološko: ženski mozak/muški mozak, historijsko itd.), kao i pitanja šta alternativne škole/studiji nude u odnosu na formalno i normirano obrazovanje. Na tragu tih pitanja, identificirani su različiti tipovi studija koji se javljaju od 1970-ih godina: ženske studije, feminističke studije, rodne studije, kulturološke studije, queer studije, maskuline studije, radničke studije itd.

Adnan Kadribašić je predavanje počeo skiciranjem elemenata modernih državnih sistema na primjeru Bosne i Hercegovine, postavljajući pitanja postojanja demokracije u BiH, njenih elemenata, ciljeva države te postizanja ravnopravnosti spolova u demokracijama. Dat je osvrt na vidove demokracije: predstavničku, većinsku, konsocijativnu te ulogu političkih partija u demokracijama. Poseban osvrt je dat na moderne oblike upravljanja državom sa naglaskom na tranziciju iz jednopartijskog na višepartijski sistem baziran na principima konsocijacije u BiH. Razmatrani su modeli uređenja države iz ugla različitih političkih teorija, kako bi se ustanovili temelji današnjeg uređenja Bosne i Hercegovine, odnosno kako bi se utvrdila očekivanja od djelovanja institucija vlasti kada su u pitanju teme ravnopravnosti spolova.

U utorak, 19. aprila predavanja počinju u 17:30h. U okviru Modula 1, Jasmina Čaušević će govoriti o historiji pokreta, odnosno o počecima feminističkih djelovanja i ženskim udruživanjima u BiH. U okviru Modula 2, Adnan Kadribašić će govoriti o međunarodnom i domaćem okviru za ravnopravnost spolova i prava žena.

 

Realizaciju Feminističke škole Žarana Papić finansijski podržava Švedska vlada putem Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju (Sida).