Opštinski sud u Sarajevu je 4.4.2022. godine donio prvostepenu presudu kojom je po prvi put u Bosni i Hercegovini sudski potvrđena diskriminacija prema LGBTI osobama. Presuda se odnosi na javni istup koji je putem svog Facebook profila uputila tadašnja zastupnica u Skupštini Kantona Sarajevo, Samra Ćosović Hajdarević. Ona je tada, reagujući na najavu organizatora Prve bosanskohercegovačke povorke ponosa reagovala sa sljedećim statusom, koji je odjeknuo u javnosti i prenesen je od strane niza štampanih i elektronskih medija:
“Državo nemaš pravo da se žališ, sve dok stanje naroda ne popraviš.
Veliku važnost i značaj je dobila jedna mala skupina od 15 aktivista i aktivistkinja iz Prijedora, Banja Luke, Sarajeva, Bijeljine, Tuzle i ostalih dijelova BiH. Njih 15 je dovoljno da pokrenu inicijativu za povorku i organizuju širom regije te tzv. povorke ponosa koje imaju za cilj da upropaste državu i njen narod.
Svako ima pravo na život kakav želi, tako isto imamo i mi svoje pravo da biramo s kim želimo da živimo. Želim da se ovakvi ljudi izoluju i sklone što dalje od naše djece i društva. Neka idu negdje drugo i prave sebi grad, državu, zakone i svoja prava koja im niko neće osporavati.
Ali ovdje NE!”
Lejla Huremović, članica Organizacionog odbora Bh. povorke ponosa kaže: „Ova presuda je veoma važna jer je dokazano da se zbog širenja govora mržnje i pozivanja na nasilje prema LGBTIQ+ osobama u online sferi (društvenim mrežama) može isto proširiti i utjecati na kvalitetu života LGBTIQ+ osoba, odnosno može dovesti do fizičkog nasilja. Ovo je potvrda da govor mržnje i pozivanje na nasilje na društvenim mrežama, pogotovo javnih ličnosti i političara/ki, nije dopustivo i da se može sankcionisati. U duhu i ovogodišnje Bh. povorke ponosa, koja je 25. juna, neka svima ova presuda bude opomena da će svaki govor mržnje i pozivanje na nasilje biti prijavljen i da ćemo očekivati iste i slične presude.“
Potrebno je potcrtati da je presuda prvostepena te da nije konačna niti pravosnažna. Ipak, bitno ju je istaći i iskomunicirati prema javnosti iz nekoliko razloga.
Po prvi put jedan sud u Bosni i Hercegovini je utvrdio postojanje diskriminacije na osnovu seksualne orijentacije, rodnog identiteta i spolnih karakteristika. Od 2009. godine od kada su seksualna orijentacija, rodni identitet uvedene kao zabranjeni osnovi kroz navedeni Zakon, bilo je potrebno skoro 13 godina do prve presude.
Također, sloboda govora nije apsolutna i osobe moraju biti svjesni poruka i posljedica takvih poruka koje emituju u javnost. Upućivanje kritike ili negativni komentari prema LGBTI osobama i Povorci ponosa mogu spadati u slobodu govora ali javno pozivanje na izolaciju, segregaciju i uklanjanje pojedinih osoba iz društva zbog njihove seksualne orijentacije, rodnog identiteta ili spolnih krakrakteristika smatramo da predstavlja jasan govor mržnje.
I na kraju, u državi u kojoj svaka treća LGBTI osoba tvrdi da je doživjela diskriminaciju zbog toga što su lezbejka, gej, biseksualna, transrodna ili interspolna osoba, ovakve poruke su pozitivan signal da je moguće tražiti pravdu i zaštitu kroz institucije.
”Sa pravne strane, od izuzetnog je značaja kreiranje sudske prakse i jačanje pravnih standarda koji se tiču oblasti diskriminacije i govora mržnje. Sarajevski otvoreni centar vodi nekoliko slučajeva pred različitim sudovima u BiH koji se tiču pitanja kao što su prava vezana istospolna partnerstva, slobodu okupljanja, diskriminacije ali i druga pitanja vezana za ljudska prava LGBTI osoba. Smatramo da je jačanje institucija i djelovanje kroz sistem jedan od ključnih pristupa kada je u pitanju borba za ljudska prava i nastasvit ćemo pružati servis pravne podrške za LGBTI osobe.” zaključuje Darko Pandurević, rukovoditelj zagovaranja u Sarajevskom otvorenom centru.