Klix.ba: Broj žena u sigurnim kućama je u porastu, aktivistice traže podršku države

Maida Zagorac iz Sarajevskog otvorenog centra podsjetila je na to šta je sporno u Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici.

“Taj zakon je usvojen 2013. godine i propisuje određene mjere za osnivanje, rad i finansiranje sigurnih kuća u FBiH kojih trenutno ima pet. Finansiranje je propisano u omjeru 70 posto iz budžeta FBiH i 30 posto iz budžeta kantona. Međutim, nikada nisu izdvojena dovoljna sredstva za finansiranje sigurnih kuća pa je Vlada FBiH tokom 2015. godine utvrdila da član koji propisuje osnivanje, rad i finansiranje sigurnih kuća nije dovoljno jasan, zbog čega su pristupili izmjenama i dopunama tog zakona”, podsjetila je Zagorac.

Nakon toga je nastao Nacrt o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od nasilja u porodici FBiH koji je predviđao da se sigurne kuće ubuduće mogu osnivati samo kao institucije i da će se finansiranje vršiti samo za troškove smještaja žrtava u sigurne kuće.

“Sigurne kuće pored smještaja podrazumijevaju niz drugih obaveza, aktivnosti i psihosocijalne pomoći tako da novac koji oni izdvajaju nije dovoljan. Organizacijama civilnog društva, jer one vode sigurne kuće u BiH, to je neprihvatljivo jer njima to znači dvostruku administraciju i troškove koje ne bi mogli platiti”, rekla je Zagorac.

Zbog toga su organizacije civilnog društva izradile svoje amandmane na nacrt ovog zakona koji je tokom 2016. godine otišao u fazu javne rasprave. Od tada se, ističe Zagorac, o zakonu ne zna ništa.

“Slali smo razne upite Gender centru, Ministarstvu pravde i ombudsmenima. Prije nekoliko dana smo dobili odgovor ombudsmena jer je Ministarstvo pravde odgovorilo na njihov upit. U odgovoru je navedeno da je sve stalo jer dva kantona nisu dala svoje mišljenje na ovaj zakon te stoga dalja procedura nije provedena”, rekla je Zagorac.

Istakla je da Federacija BiH u prosjeku godišnje da blizu 160 hiljada KM za rad i finansiranje svih sigurnih kuća te da to ne može pokriti ni 10 posto troškova rada sigurnih kuća.

“Krajnje je vrijeme da FBiH i državne institucije preuzmu odgovornost za ovaj problem, jer smještanje žena i djece te njihova rehabilitacija i pružanje pomoći ne smiju zavisiti od toga”, zaključila je.

Statistike pokazuju da je broj žena koje traže pomoć i koje budu smještene u sigurnu kuću u porastu.