Imenovana kontakt osoba u Kantonalnom tužilaštvu Unsko-sanskog kantona za slučajeve zločina iz mržnje prema LGBTI osobama

Naš rad na senzibilizaciji pravosuđa i edukaciji pravnih stručnjaka_inja o pravima LGBTI osoba rezultirao je još jednim imenovanjem kontakt osobe u tužilaštvu koja će raditi sa LGBTI osobama žrtvama krivičnih djela počinjenih iz mržnje. Amir Midžić, kantonalni tužilac pri Kantonalnom tužilaštvu Unsko-sanskog kantona, bit će kontakt osoba za sve LGBTI osobe kojima bude potrebna pomoć u procesu prijave zločina iz mržnje na osnovu seksualne orijentacije i/ili rodnog identiteta.

Do sada su kontakt osobe imenovane u tužilaštvima Kantona Sarajevo, Tuzlanskog kantona i Okružnom tužilaštvu u Trebinju, a imenovanjem tužioca Midžića, i LGBTI osobe u Unsko-sanskom kantonu na raspolaganju će imati tužioca kojem će se moći obratiti u slučaju zločina iz mržnje. U kratkom intervju, razgovarali smo sa tužiocem o važnosti edukacije o LGBTI temama i njegovom imenovanju kao kontakt osobe.

Da li je Kantonalno tužilaštvo Unsko-sanskog kantona ranije radilo na slučajevima krivičnih djela počinjenih iz predrasuda na osnovu seksualne orijentacije i/ili rodnog identiteta?

Prema dostupnim podacima Kantonalno tužilaštvo Unsko-sanskog kantona nije imalo prijavljenih slučajeva krivičnih djela počinjenih iz predrasuda na osnovu seksualne orijentacije i/ili rodnog identiteta, što ne znači da se takva krivična djela ne dešavaju na ovom prostoru, već to predstavlja činjenicu da oštećeni, pripadnici LGBTI zajednice iz različitih razloga ista ne prijavljuju.

Zašto smatrate da je bitno da se ispred Kantonalnog tužiteljstva Unsko-sanskog kantona imenuje kontakt osoba koja će biti zadužena za zaprimanje prijava incidenata i krivičnih djela počinjenih iz mržnje prema LGBTI osobama?

Vezano za prednje, sasvim je izvjesno da je nužno da se imenuje kontakt osoba ispred Kantonalno tužilaštvo Unsko-sanskog kantona koja će biti zadužena za primanje prijava nasilja prema toj grupi građana, odnosno taj bi tužilac trebao doprinijeti razbijanju straha kod tih osoba da su građani drugog reda i jačanju svijesti da imaju pravo na zaštitu kao i svi drugi građani, a imajući u vidu da mnoge teze LGBTIQ pokreta nailaze na ozbiljna protivljenja u raznim segmentima društva. Osobito, gotovo sve vjerske tradicije odbacuju “alternativne seksualne prakse” kao moralno neprihvatljive.

Da li smatrate da su pravni stručnjaci_kinje u BiH dovoljno edukovani o LGBTI temama?

Imajući u vidu generalno stanje u obrazovnom sistemu Bosne i Hercegovine, te činjenicu da se o pravima pripadnika LGBTI zajednice počelo govoriti u skorije vrijeme, po momom mišljenju je nužna dodatna edukacija sudija i tužilaca, te ostalih osoba koji učestvuju u procesuiranju ovih krivičnih djela o temama koje se tiču LGBTI zajednice, a prije svega u prezentaciji slučajeva iz prakse naših ili stranih sudova i tužilaštava.

Da li ste prošli obuke o krivičnim djelima počinjenim iz mržnje prema LGBTI osobama, i ukoliko jeste, da li su one bila korisne za Vas i Vaše kolege_ice?

Obuku o krivičnim djelima počinjenim iz mržnje prema LGBTI osobama nisam prošao, ali sam prisustvovao radionicama u organizaciji Udruženja BH novinari na temu „Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu – procesuiranje slučajeva jezika mržnje“, te sam bio učesnik međunarodne konferencije „Krivična djela počinjena iz mržnje u Bosni i Hercegovini – Izazovi reguliranja i procesuiranja“, a što se imalo pozitivne efekte na moj daljni rad, pa očekujem da bi obuka na ovu tamu, u svakom slučaju bila jako korisna, a sve u cilju kvalitetne pripreme za procesuiranje ovih krivičnih djela za koja je, demokratskim razvojem društva, očekivati da će se sve više prijavljivati.