Alma Kratina je rođena 29.12.1966. godine. Osnovnu školu i gimnaziju zavrsava u Zenici, a nakon toga upisuje Veterinarski fakultet Univerziteta u Sarajevu. U nastavku stručne edukacije završava postdiplomski studij na Veterinarskom fakultetu i stiče stručni stepen specijaliste. Bila je osnivačica  i predsjednica UG “Dalija” u Zenici, osnovanog s ciljem poboljšanja položaja žena slabijeg materijalnog statusa kroz projekte osnaživanja i edukacija. Radila je u obrazovanju kao profesorica stručnih predmeta veterinarske struke, ali i kao novinarka, izvjestiteljica s terena za lokalnu TV-kuću te za dopisništvo RTV BIH iz Zenice. Dio poslovnog angažmana je provela i u realnom sektoru u okviru projekata pri Veterinarskoj stanici “Zevet”. Do aktivnog političkog angažmana u Demokratskoj fronti nije bila aktivna u političkom životu.

Udata je i majka tri kćeri.

 Predsjednica je Kantonalnog odbora Demokratske fronte u Zeničko-dobojskom kantonu, izabrana na Prvim unutarstranačkim izborima 2013. godine. Učestvovala je u osnivanju stranke i pripremi Osnivačke skupštine, a nakon Prvog kongresa stranke izabrana je za članicu Glavnog odbora, a zatim i za članicu Predsjedništva stranke.

Alma Kratina: “Svako  ima svoj dio građanske i ljudske odgovornosti u borbi protiv nasilja nad ženama.”

 

Zašto ste prihvatili da budete dio drame SEDAM?

Svjesna sam odgovornosti i obaveze koju imam prema svim ljudima koji mi dadoše glas i ukazaše povjerenje. Imam, prije svega, odgovornost da se zalažem za poštivanje ljudskih prava. U tom kontekstu, dakle, poštivanje ženskih ljudskih prava. Učešće u dramskom čitanju u okviru projekta SEDAM smatram samo jednom sličicom u mozaiku rada i puta kojim idem. Ni u jednom momentu ne smijemo zaboraviti sve snažne žene koje kroz istoriju uložiše mnogo znanja i truda u pravcu ostvarivanja ravnopravnosti spolova. Sve snažne žene o kojima govori drama SEDAM personifikacija su upravo takve borbe i takvog puta, puta koji vodi ka pravdi i nenasilju.

Vi ste predsjednica Kantonalnog odbora Demokratske fronte Zeničko-dobojskog kantona od osnivanja, a nakon Prvog kongresa ulazite u Glavni odbor, a zatim i u Predsjedništvo stranke. Ujedno ste i zastupnica u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH. Da li ćete svoje političke funkcije sada i u budućnosti koristiti kako biste povećali svijest javnosti o nasilju nad ženama u našoj državi?

Jedan od snažnih motiva za moj politički angažman jeste svakako borba protiv svih oblika diskriminacije uz poštivanje jednakosti i ravnopravnosti. U svjetlu takve borbe i promišljanja pitanje nasilja nad ženama i djevojčicama je nešto što zahtijeva posebnu pažnju.To je oblik nasilja koji je u proteklim godinama postao vidljiviji i po analizama, ne zbog porasta, no zbog većeg procenta prijavljenih slučajeva. Ali i dalje je potrebno raditi na ohrabrivanju žrtava nasilja da potraže rješenje za teške situacije u kojim se nalaze. Naša zemlja je potpisnica međunarodnih dokumenata, konvencija i deklaracija i postoji jasan zakonski okvir koji reguliše ova pitanja. Ostaje nam da se borimo za primjenu zakona i radimo na usaglašavanju zakona u situacijama kad je to potrebno.

Siguran put da se i ostvari navedeno jeste rad na terenu, edukacija i podizanje svijesti javnosti o postojanju problema nasilja nad ženama kako bi svako ko ima odgovornost, a tu su svakako i izabrani zastupnici, dao svoj doprinos na rješavanju ovog pitanja. Ekonomska neovisnost žene je prizma kroz koju treba gledati rješenje mnogih pa i dijelom problema nasilja nad ženama. To je zasigurno mišljenje koje ću zastupati kroz svoje djelovanje.

Kako ste do sad u Demokratskoj fronti radili na problemu sve učestalijeg nasilja nad ženama i koje su buduće aktivnosti Vaše stranke vezane za ovu oblast?

Demokratska fronta je politička stranka koja u okviru svojih osnovnih principa i ciljeva ima zaštitu i unapređenje ljudskih prava i temeljnih sloboda, zatim vladavinu prava i afirmaciju pravne sigurnosti. Sve su to jasne odrednice i u stavu prema svim oblicima nasilja i diskriminacije. U tom smislu, stranka je otvorena za suradnju sa svim odgovornim u lancu rješavanja pitanja nasilja nad ženama kako bi zajedno ukazali na načine rješavanja ovog problema. Ima mnogo načina da se izabrani zvaničnici uključe u rješavanje ovog pitanja, a u prvom redu neophodno je uticati na svijest javnosti o postojanju ovog problema, kako kroz iniciranje tematskih sjednica, tako kroz rad klubova u parlamentima. Na kraju bih željela poentirati da da svako ima svoj dio građanske i ljudske odgovornosti u borbi protiv nasilja nad ženama.

 

Razgovarala: Maida Zagorac, Sarajevski otvoreni centar

Čitanje drame SEDAM organizuju Sarajevski otvoreni centar i Medica Zenica.

Čitanje drame SEDAM će se održati 26. novembra u Kamernom teatru 55 Sarajevo u 15:00 sati.

Realizaciju događaja podržava Američka ambasada u Bosni i Hercegovini, Švedska vlada putem Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju (Sida) i Hedda Produktion AB.