Sarajevski otvoreni centar (SOC) je 05.03.2021. u Sarajevu organizirao konferenciju pod nazivom „Između spolova i stvarnosti: Prava interspolne djece u zdravstvenom sistemu Bosne i Hercegovine“. Konferencija je završni događaj projekta Prava interspolne djece u zdravstvenom sistemu Bosne i Hercegovine, koji smo počeli istraživanjem (2020), nastavili priručnikom, kao i kampanjom podizanja svijesti o interspolnim osobama. Na konferenciji smo okupili zdravstvene radnike_ce, pogotovo osoblje sa relevantnih klinika (kliničkih centara i bolnica) koje smo kontaktirali za istraživanje, kao i one koji su prošli naše treninge o potrebama i pravima transrodnih osoba od 2018. do 2020. godine. Tu su bili i službenici_e ministarstava zdravstva te pravnici_e institucija za zaštitu ljudskih prava i rodne ravnopravnosti. U ulozi moderatora i moderatorice su bili Amar Ćatović i Bojana Kukilo.
Cilj događaja je bio da sa medicinskim i pravnim stručnjacima_kinjama razgovaramo o nalazima istraživanja, o intersex problematici iz više uglova te uvidimo gdje manjkamo u BiH i kako prevazići izazove. Konferencija se pokazala kao odlična prilika da okupimo stručnu javnost, kreiramo dalje modalitete saradnje i unapređenja položaja i prava interspolnih osoba u zdravstvu i pravnom sistemu.
Konferencija je organizirana u četiri panela:
Panel I – Pružanje etičke i inkluzivne zdravstvene zaštite interspolnim osobama
Panel II – Osnovni principi dobre kliničke prakse u tretmanu interspolnih osoba
Panel III – Pravno i medicinsko uređenje interspolnosti u BiH
Panel IV – Problemi i potrebe interspolnih osoba u polju ljudskih prava
Prvi panel, Pružanje etičke i inkluzivne zdravstvene zaštite interspolnim osobama, ponudio je pojašnjenje terminologije i etičke smjernice za kliničku praksu koja treba da ide od tzv. optimal gender do child-centered strategije kao najadekvatnije. Kristian Ranđelović, intersex aktivista iz Srbije, ukazao je da bi termin najbliži našem, BHS jeziku, bio ‘međuspolne osobe‘, a Milica Sekulović, doktorantkinja pedagogije Filozofskog fakulteta u Beogradu ponudila je povijesni pregled interspolnosti, sve do postmoderne i savremenih kliničkih praksi, pedijatrijske etike i hirurškog pripisivanja spola. Ponuđeni su i savjeti roditeljima u slučaju rođenja interspolne bebe, kako razgovarati sa djecom ali i medicinskim osobljem i zahtijevati potpune informacije. „U tretmanu međupolnih osoba bitno da roditelji sagledaju sve faktore prije donošenja odluke te da doktori ne vrše hiruršku intervenciju ako nije nužna za zaštitu zdravlja osobe, ili ako je samo kozmetičke prirode – da je odgode do momenta kada dijete može donijeti samostalnu odluku, obzirom da se rod formira pod uticajem različitih faktora, kako genetskih, tako hormonalnih, društvenih i socijalnih, te da hirurška intervencija odnosno hirurško prepisivanje pola neće dovesti do formiranja željenog roda kod međupolnih osoba“, rekao je Kristian.
Na panelu Osnovni principi dobre kliničke prakse u tretmanu interspolnih osoba govorio je dr. Vladimir Kojović, spec. urologije i dječje hirurgije, zaposlen na Institutu za zdravstvenu zaštitu majke i deteta Dr Vukan Čupić, Srbija. Govorio je o poremećajima polnog razvoja (inkluzivniji, nepatologizirajući termin: raznolikost ili diferencijacija polnog razvoja) – koji su i kako se tretiraju, koliko su učestali, kako se dijagnostifikuju, i sl. Naglasio je tri aspekta liječenja (psihološki, endokrinološki i hirurški) te važnost čitavog niza specijalista, od neonatologa do mnogih drugih doktora.
Na panelu Pravno i medicinsko uređenje interspolnosti u BiH Vanja Burić, pravnica i istraživačica, govorila je o rezultatima provedenog istraživanja među vodećim kliničkim centrima u BiH, ministarstvima zdravstva, kao i zavodima/fondovima zdravstvenog osiguranja. Zaključila je da, na osnovu odgovora zdravstvenih ustanova, ne postoji evidencija o broju djece rođene s interspolnim karakteristikama, da se interspolnost prije i poslije rođenja utvrđuje prenatalnom i postnatalnom dijagnostikom, da ne postoje jasno utvrđene medicinske procedure i smjernice za postupanje u slučajevima interspolnosti, da odluku o hiruruškom tretmanu donose roditelji i staratelji djeteta. „Nejasno je što se dešava u situaciji kada se interspolnost otkrije u kasnijoj fazi razvoja djetata. Nejasno je da li se roditelji upoznavaju s interspolnim karakteristikama i rizicima određenih medicinskih tretmana, te je vidljivo da se princip najboljeg interesa djeteta koji je definiran u Konvenciji o pravima djeteta ne garantira u medicinskoj praksi“, ističe Vanja. Istakla je potrebu edukacije medicinskog osoblja o svim aspektima postupanja s interspolnim osobama. Istakla je ujedno i analizu zakonodavnog okvira na državnom nivou i entitetskom nivou, te je ukazala na neujednačenost propisa, kao i na nedovoljnu zaštitu interspolnih osoba pravnim aktima na državnom i entitetskom nivou.
Prim. doc. Biljana Milinković, dr Sci, spec. pedijatrije, načelnica Pedijatrijskog odjeljenja Univerzitetske bolnice Foča, obratila se ispred ustanove koja je jedina od kontaktiranih tercijarnih ustanova širom BiH dala potpune i pozitivne odgovore na postavljena pitanja o medicinskom tretiranju interspolne djece. Dr. Milinković je istakla da Univerzitetska bolnica Foča nije imala u praksi nijedan slučaj interspolnosti. Prezentovala je učesnicima_ama medicinska stanja interspolnih osoba. „Kada je u pitanju hirurški tretman, potreban je pristanak interspolne osobe, odnosno djeteta, osim ako nije potrebna operacija radi očuvanja vitalnog zdravlja djeteta, odnosno ako nije u pitanju stanje koje bi moglo ugroziti daljnji fizički kao i psihički razvoj djeteta“, rekla je dr. Milinković. Ujedno je naglasila da se roditelji upoznaju s rizicima medicinskog tretmana te da je za navedeno pitanje potrebna veća senzibilizacija i edukacija kako medicinskog osoblja, tako i društva u cjelini.
Na panelu Problemi i potrebe interspolnih osoba u polju ljudskih prava govorili su Erin Vlahović, aktivista Trans Aid, Hrvatska i Kristian Ranđelović iz XY Spectrum, Srbija. Obojica su prenijeli svoju životnu priču, kako je to biti interspolna osoba u prošlosti ali i danas. Pričali su o izazovima s kojima se suočavaju najviše u zdravstvenim ustanovama, najčešće zbog neznanja doktora po tom pitanju. Erin je govorio i o važnosti aktivizma i borbe za ljudska prava interspolnih osoba na Balkanu. Kako navode, trenutno su samo njih dvojica javno out i glasno se bore za bolji položaj u društvu i sistemu. Kako zaključuju panelisti, o sudbini interspolne osobe treba odlučivati isključivo interspolna osoba, a to se može riješiti kroz edukaciju medicinskog kadra, kao i kroz usvajanje različitih pravnih rješenja koja su fleksibilna i pragmatična.
Učesnici_e su kroz diskusiju pokušali naći najbolje načine podizanja svijesti o ljudskim pravima i potrebama interspolnih osoba u BiH, pružanju inkluzivnih zdravstvenih usluga i njege, bez medicinski nepotrebnih hirurških procedura normalizacije spola. Nadamo se da ćemo otvoriti put za nove modalitete saradnje sa zdravstvenim radnicima_ama, za dobrobit interspolnih osoba.
Održavanje ove konferencije, kroz institucionalnu podršku Sarajevskom otvorenom centru, podržala je Švedska kroz program razvojne saradnje.