Međunarodni dan žena obilježen je širom Bosne i Hercegovine, različitim aktivnostima, od uličnog aktivizma, preko medijskog ukazivanja na loše stanje ljudskih prava žena u Bosni i Hercegovini, organiziranja sjednica u parlamentima Bosne i Hercegovine, u saradnji komisija za ravnopravnost/jednakopravnost spolova i organizacija civilnog društva koje se na posredan i neposredan način bave i zagovaraju za rodnu ravnopravnosti i ukidanje različitih oblika diskriminacije žena, do scenskog čitanja drame koja prenosi priče žena aktivistkinja koje se svakodnevno bore za prava žena.

Među mnogim događajima obilježavanja ovog datuma, Sarajevski otvoreni centar je učestvovao na konferenciji „Partnerstvom do rodne ravnopravnosti“ u organizaciji Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Predstavničkog doma Parlamenta Bosne i Hercegovine, gdje su prezentirane najznačajnije aktivnosti u 2015. i ciljevi koje nadležna tijela žele postići u 2016. godini na različitim poljima ostvarivanja ravnopravnosti spolova.

Na konferenciji je Sarajevski otvoreni centar iskazao svoj stav u kojem se pravcu izmjene Izbornog zakona trebaju usmjeriti: rodna kvota od 50 posto uz naizmjenično redanje kandidata i kandidatkinja na izbornim listama. SOC-ov prijedlog su podržali_e mnogi_e zastupnici_e, a zastupnik Damir Arnaut je ovu inicijativu uputio na dnevni red za narednu sjednicu bh. parlamenta zakazanu za 16. mart.

SOC je učestvovao na Osmomartovskom protestnom maršu i na susretu porodilja i predstavnika_ca vlasti pod nazivom Mi nismo same, a u okviru kampanje „(Ne)diskriminacija porodilja u Federaciji BiH“, te smo i na ovaj način zajedno digli_e glas protiv diskriminacije, nasilja, marginalizacije i neravnopravnosti žena, posebno porodilja u Federaciji BiH.

Tematska sjednica „Trenutno stanje ljudskih prava žena u Federaciji BiH“ i čitanje drame SEDAM u Parlamentu Federacije BiH

U organizaciji Komisije za jednakopravnost spolova Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH, a uz podršku Sarajevskog otvorenog centra i Medice Zenica, održana je Tematska sjednica „Trenutno stanje ljudskih prava žena u Federaciji BiH“ kojoj su prisustvovale_i zastupnice_i i delegati_kinje Parlamenta Federacije, ministri_ce Vlade Federacije te predstavnice_i parlamenata i institucija države, entiteta i kantona, organizacija civilnog društva, medija, političkih stranaka, međunarodnih organizacija i diplomatskih misija u BiH.

Predsjedavajuća Komisije za jednakopravnost spolova Predstavničkog doma Parlmenta FBiH, Jasna Duraković Hadžiomerović, podsjetila je sve prisutne da se svi_e moraju uključiti u borbu za ostvarivanje stvarne ravnopravnosti spolova, žene, ali i muškarci koji su neizostavan dio u toj borbi. Govoreći o položaju žena u bh. društvu naglasila je da je stanje znatno popravljeno u smislu da se sve veći broj žena aktivno uključuje u političke procese. Podsjetila je da je 2010. godine u Federalnom parlamentu bilo 17 posto žena, a da je danas procenat porastao na 24 posto.

Sarajevski otvoreni centar je predstavio Narandžasti izvještaj – Izvještaj o stanju ljudskih prava žena u BiH u 2015. godini koji izrađuje četvrtu godinu za redom, gdje je sveobuhvatno tematiziran pregled stanja ljudskih prava, kao i prioritetne mjere koje se trebaju poduzeti za poboljšanje istog. Prilikom predstavljanja Izvještaja istaknuta je činjenica da nije bilo značajnijih pomaka u mnogim oblastima tokom posljednjih 12 mjeseci.

Na sjednici je bilo riječi i o ženama žrtvama seksualnog nasilja i nasilja u porodici te je Sabiha Husić predstavila napore i izazove Medice Zenica na pružanju podrške preživjelima. Takođe, Gender centar Federacije BiH je predstavio strateške pravce djelovanja na rješavanju problema nasilja u porodici.

Na kraju dana u Parlamentu Federacije BiH održano je čitanje dokumentarne drame SEDAM koja je bazirana na intervjuima urađenim sa sedam aktivistkinja za prava žena iz svih dijelova svijeta, a čije teške životne priče su prenijeli_e zastupnice i zastupnici u Predstavničkom domu Parlamenta (Alma Kratina, Damir Mašić, Darijana Katić, Dennis Gratz, Jasna Duraković Hadžiomerović, Kenela Zuko i Vesna Švancer) i na ovaj način, prenošenjem priča ovih hrabrih žena, ukazali_e na problem nasilja nad ženama i doprinijeli_e borbi i zagovaranju za ravnopravniji i život bez nasilja.