Iz Rozog izvještaja 2017: Mediji

U narednom periodu ćemo objavljivati tekstove iz našeg Godišnjeg izvještaja o stanju ljudskih prava LGBTI osoba – Rozi izvještaj 2017.

Pravni okvir

Kodeksi profesionalne etike novinarstva u BiH postoje na nivou Regulatorne agencije za komunikacije BiH, Vijeća za štampu u BiH i na nivou pojedinih novinarskih asocijacija. Na nivou Regulatorne agencije za komunikacije BiH na snazi je Kodeks o emitiranju RTV programa, a na nivou Vijeća za štampu Kodeks za štampu. Najveća razlika između ova dva kodeksa je u činjenici da je Regulatorna agencija za komunikacije ovlaštena da primjenjuje određene sankcije (usmene i pismene opomene, novčane kazne, oduzimanje dozvole) za kršenje pravila Kodeksa o RTV emitiranju, dok kršenje Kodeksa za štampu ne povlači zakonski predviđene sankcije. Sadržaj štampanih medija predmet je samoregulacije kroz djelovanje Vijeća za štampu, i odvija se tako da Vijeće za štampu procijeni određeni medijski sadržaj na koji je zaprimilo žalbu, te ukoliko utvrdi kršenje, obavijesti medij na koji je uložena žalba da je dužan objaviti ispravku, što medij može, ali ne mora učiniti.

Razlika između ovih kodeksa ogleda se i u načinu na koji oni reguliraju govor mržnje. Zabrana govora mržnje direktno je navedena u Kodeksu o emitiranju RTV programa kojim se govor mržnje definira kao: “jezik/govor koji ima namjeru da ponizi, zastraši ili podstakne na nasilje ili predrasude protiv osoba ili grupe na osnovu njihovog spola, rase, dobi, nacionalnosti, seksualnog opredjeljenja, hendikepiranosti, moralnih ili političkih ubjeđenja, socijalno-ekonomskog statusa ili profesije“, dok se u Kodeksu za štampu na drugačiji način obrađuje govor mržnje, tako što se propisuje da će “novinari dati sve od sebe kako ne bi huškali i/ili podsticali mržnju i/ili nejednakost na osnovu etničke pripadnosti, nacionalnosti, rase, religije, spola, seksualne orijentacije, fizičke onesposobljenosti ili mentalnog stanja”.

Analiza medijskog izvještavanja u 2016. godini

U 2016. godini Sarajevski otvoreni centar pratio je izvještavanje 93 medija: elektronskih (radio – 10 i televizija – 24), štampanih (dnevne novine, sedmični i

dvosedmični magazini – 35) te online medija (news portali i portali štampanih medija – 24). Ukupno, u svim medijima objavljeno je 1299 tekstova/priloga o LGBTI temama, i to u štampi – 546 tekstova, na televiziji – 87 priloga i u online medijima – 666. Dnevne novine koje su najviše izvještavale o LGBTI temama bile su Oslobođenje – 86, od televizijskih stanica Federalna televizija – 27, a od online portala Klix.ba – 118.

Od ukupnog broja objavljenih tekstova u štampanim medijima (546 članka), 194 ticalo se vijesti iz regije, zatim iz BiH 183, dok ih je iz svijeta bilo 169. i Od svih tekstova, najviše je neutralnih (399), zatim slijede pozitivni (112), te negativni (35), što je najmanji broj negativnih tekstova zabilježen otkako Sarajevski otvoreni centar prati i analizira medijsko izvještavanje. Od ukupnog broja članaka u online medijima (666), najviše se izvještavalo o dešavanjima iz BiH (249), zatim iz regije (216), pa iz svijeta (201). Od ukupnog broja članaka pozitivnih je bilo 240, neutralnih 380, negativnih 45.

U 2016. godini Sarajevski otvoreni centar pratio je i medijske objave vezane za interspolne osobe. Važno nam je naglasiti da su mediji polako počeli izvještavati i o interspolnim osobama, nevidljivosti i problemima na koje one nailaze.

Smjernice za djelovanje

• Mediji u BiH trebaju se suzdržavati od poticanja na mržnju, te koristiti rodno osjetljiv jezik i politički korektnu LGBTI terminologiju; trebaju koristiti svoju ulogu u cilju edukacije javnosti, borbe protiv stereotipa i predrasuda, i promicanja tolerancije.
• Mediji u BiH ne smiju prenositi govor mržnje, te trebaju tretirati LGBTI teme kroz prizmu afirmacije ljudskih prava, trebaju birati ilustracije koje prate članke tako da odgovaraju temi umjesto senzacionalističkih fotografija, a tretirati LGBTI osobe jednako kao i heteroseksualne i cisrodne, te ih ne posmatrati samo kroz njihovu seksualnu orijentaciju ili rodni identitet; više izvještavati o kulturnim, društvenim, pravnim i političkim pitanjima LGBTI osoba u BiH.
• Mediji u BiH trebaju ukazivati na zakonsku regulativu i neophodnost poštivanja ljudskih prava LGBTI osoba; trebaju regulisati komentare na svojom online portalima i društvenim mrežama u cilju suzbijanja krivičnih djela pozivanja na diskriminaciju, mržnju i nasilje.