Nakon što smo u prethodnim videima dekonstruisali mitove vezane za seksualnu orijentaciju, rodni identitet, coming out, kao i povorke ponosa, uviđamo da su LGBT osobe jedna u nizu manjinskih skupina koje obogaćuju svako društvo, i da prava koja LGBT osobe zagovaraju nisu ništa drugo nego osnovna ljudska prava i slobode zagarantovane svakoj osobi. LGBT osobe su, dakle, građani i građanke Bosne i Hercegovine, a time i politički subjekti. LGBT osobe, kao i svi drugi građani i građanke, sudjeluju u svim političkim sferama društva, pasivno kao političari i političarke, predstavnici i predstavnice vlasti, javni funkcioneri i funkcionerke, kandidati i kandidatkinje za političke pozicije, i aktivno – davanjem glasa na izborima.

Na osnovu pretpostavke da LGBT osobe sačinjavaju oko 10% populacije svake zemlje, možemo zaključiti da, samim time, čine i 10% biračkog tijela. Iz toga proizilazi i jedan novi pojam vezan za izbore i političke programe partija – pojam pink vote-a ili rozog glasa. Rozi glas se odnosi na biračko pravo LGBT osoba, odnosno rozi glas je svaki glas LGBT osobe na izborima. Koncept je potekao iz Velike Britanije, ali se ubrzo proširio i na druge razvijene zemlje. Tako političke partije u Velikoj Britaniji, kao jednu od obaveznih ciljanih grupa, imaju LGBT zajednicu, te vode ozbiljne kampanje da ih uvjere da glasaju upravo za njih.

Pitanje položaja LGBT osoba u društvu u prošlosti je gotovo isključivo zagovarano od strane partija lijeve, zelene ili liberalne orijentacije, dok je danas u razvijenim zemljama sa jakom demokratijom na agendi i većine relevantnih desničarskih, konzervativnih i tradicionalnih partija. Time nije došlo do pada popularnosti takvih partija, već suprotno – do jačanja njihovih demokratskih temelja.

Iako još daleko od razvijenih zemalja, politička scena u Bosni i Hercegovini polako počinje da priznaje nezavidan položaj LGBT osoba i pitanja kako da se ti problemi riješe. Prema ranije rađenim analizama ustanovljeno je da je oko 11% LGBT osoba u Bosni i Hercegovini izjavilo da je član ili članica neke političke partije, a od toga je većina uglavnom u lijevo ili centralno orijentiranim partijama. 21% ispitanih se barem jednom kandidovalo na izborima u Bosni i Hercegovini, dok je 40% ispitanih glasalo na izborima 2010. godine.

Uzevši u obzir navedene brojke i rezultate izbora, lako uviđamo da LGBT osobe u Bosni i Hercegovini, iako kao manjinska grupa, mogu donijeti značajnu razliku u izbornim rezultatima. Kao i svi građani i građanke, LGBT osobe moraju imati jednaka prava i mogućnosti za učestvovanje u javnom i političkom životu Bosne i Hercegovine.

Pogledajte video koji je urađen u saradnji sa Feminističkom medijskom produkcijom KRIVA.