Zločini iz mržnje u 2016: I dalje nizak stepen povjerenja LGBTI osoba u institucije

OSCE Ured za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) je 16. novembra 2017. godine koji se obilježava kao Međunarodni dan tolerancije, na svojoj web stranici, koja služi za izvještavanje o zločinu iz mržnje, objavio podatke o broju krivičnih djela počinjenih iz mržnje zabilježenih u toku 2016. godine. Za Bosnu i Hercegovinu je ovo treći izvještaj po redu.

Web stranica je pokrenuta 2014. godine, a napravljena je sa ciljem da državama članicama OSCE-a, civilnom društvu, medijima i javnosti olakša pristup informacijama o zločinu iz mržnje koje je ODIHR skupio. Posebno je bitno istaknuti da civilno društvo igra presudnu ulogu u izvještavanju o zločinu iz mržnje, jer nadopunjava i kontekstualizira službene podatake, ali i otkriva praznine u službenim izvještajima. ODIHR sa civilnim društvom i međunarodnim organizacijama surađuje blisko, a sve sa ciljem da se unaprijedi izvještavanje o zločinima iz mržnje.

Informacije za 2016. godinu obuhvataju izvještaje 44 države, članice OSCE-a. Izvještaj obuhvata i podatke vezane za incidente o kojima je izvještavalo ukupno 125 organizcija civilnog društva koje su izvijestile o ukupno 5,998 incidenata, a koji su razvrstani po vrsti incidenta i predrasudi kao motivaciji za njihovo izvršenje.

Broj država u kojima postoje službeni podaci o zločinima iz mržnje motiviranim seksualnom orijentacijom i/ili rodnim identitetom iznosi 33, a broj incidenata prema drugim izvorima je 16, što je pri vrhu ljestvice svih tipova zločina iz mržnje. Ukupno je 900 zločina iz mržnje prema LGBT osobama, uključujući nasilne napade, prijetnje i oštećenje imovine.

U nekim slučajevima, LGBT osobe su u medijima i od strane političara_ki prikazane kao prijeteća i inferiorna grupa koja predstavlja opasnost po javno zdravstvo i „tradicionalne“ strukture, poput braka i obitelji. LGBT osobe i dalje doživljavaju stigmatizaciju i nedostatak pravne zaštite od diskriminacije i zločina iz mržnje. Sukcesivni ODIHR godišnji izvještaji su uključivali izvještaje o fizičkim napadima i ubistvima, pri čemu su transrodne osobe posebno na riziku. Ozbiljni fizički napadi se najviše dešavaju tokom pride-ova/povorki ponosa.

Kakva je situacija u BiH?

U Izvještaju evropska Komisija za borbu protiv rasizma i netolerancije preporučuje da se motiv za zločin iz mržnje postavi kao otežavajuća okolnost na državnom i nivu entiteta gdje to još nije slučaj. Komisija takođe preporučuje da vlasti prošire obuke o zločinima iz mržnje koje bi uključivale nasilje prema povratnicima, religijskim zajednicama i LGBT osobama: i da je dužnost policije da pravilno istraži homofobne i transfobne incidente, uzimajući u obzir motivaciju.

Prema zvaničnom izvještaju ODIHR-a za 2016. godinu, nema službenih podataka iz BiH o zločinima iz mržnje. Prema podacima koje su dostavile organizacije civilnog društva i međunarodne organizacije, zabilježena su ukupno 42 incidenta, od čega je 7 prema LGBT osobama.

ODIHR zapaža da BiH nije dostavila podatke o slučajevima zločina iz mržnje motiviranih predrasudom kao motivom za njihovo izvršenje.

U kontekstu Bosne i Hercegovine, društveno pogođene kategorije zločinom iz mržnje su: povratničke zajednice, vjerski i sakralni objekti i imovina vjerskih zajednica, LGBTI osobe i Romi_kinje.

Kada su u pitanju LGBT osobe, Sarajevski otvoreni centar je u 2016. godini dokumentovao 123 slučaja govora mržnje i pozivanja na mržnju i nasilje, i 20 slučajeva zločina iz mržnje motiviranih predrasudama na osnovu seksualne orijentacije i/ili rodnog identiteta. Od januara do aprila 2016. godine Sarajevski otvoreni centar je dokumentovao 42 slučaja govora mržnje i pozivanja na mržnju, te 12 slučajeva zločina iz mržnje i incidenata motiviranih predrasudama na osnovu seksualne orijentacije i/ili rodnog identiteta. Ovi podaci se odnose na zločine iz mržnje počinjene prema LGBT osobama, a koji nisu nužno prijavljene nadležnim institucijama, što upućuju na i dalje nizak stepen povjerenja LGBTI osoba u institucije, te da nasilje nad LGBTI osobama i dalje ostaje u tzv. «sivoj» zoni.

Krivična djela počinjena iz mržnje u krivičnom zakonodavstvu Bosne i Hercegovine regulisana su na nivou entiteta i BD-a BiH. Prve značajne izmjene i dopune su izvršene 2010. godine u Krivičnim zakonima na državnom nivou, BD-u BiH i RS-u, a 2013. godine došlo je do poboljšane regulacije u KZ-u RS, te konačno 2016. godine i u KZ-u FBiH. Mržnju (predrasudu kao motiv) kao otežavajuću okolnost pri izricanju sankcija za sva krivična djela izričito propisuju KZ BD-a BiH, dok KZ RS-a propisuje počinjenje djela iz mržnje kao otežavajuću okolnost. Novi amandmani na KZ FBiH su propisali počinjenje djela iz mržnje kao obaveznu otežavajuću okolnost.