FEMINISTIČKA KRITIKA PATRIJARHATA I KAPITALIZMA: ZAŠTO NAM TREBA SOCIJALISTIČKI FEMINIZAM?
Autorica: Delila Hasanbegović
Šta raditi u današnjim okolnostima?
Umanjivanje ljudskih prava na svojoj koži žene svakodnevno osjete. Jedan od razloga za loše stanje jeste i neprepoznavanje feminističke borbe, pogotovo socijalističke (koja neće iskoristiti pa odbaciti žene, što se često dešavalo u vremenu AFŽ-a), kao potencijala za poboljšanje statusa i prava žena u svim segmentima društva. Retradicionalizacija koju je kapitalizam donio se održava na svim poljima zbog ‘vječnog’ patrijarhata koji se i danas najbolje ogleda u funkcioniranju obiteljskog života i nevrednovanog ženskog rada.
Mnoge autorice koje zagovaraju ponovno učenje lekcija tzv. crvenog feminizma ističu da je potrebno vraćanje izučavanju socijalističke povijesti borbi koje su uvijek klasne, kolektivne i solidarne, nasuprot individualističkog raspoloženja koji „lične priče“ i individualni izbor vidi kao primarne. Liberalističke tendencije u feminizmu su odvojile feminizam od njegovih univerzalnih poveznica, smatraju, te stalno ugrožavaju emancipacijske politike. Razlog tome je činjenica da liberalizam nikada ne ide niti će ići protiv kapitalističkog režima koji proizvodi, afirmira i reproducira socijalno-materijalne nejednakosti, a sve u svrhu profita velikih korporacija.
Programe socijalističkog usmjerenja feminizam danas treba više nego ikada, kada diskriminacija i eksploatacija na tržištu rada rastu a rješenja ne proizvodimo dovoljno, bez da se bavimo njihovim uzrocima i temeljima; kada institucionalno i obiteljsko nasilje i reproduktivna opresija potresaju naša društva i živote žena. U tom smislu, zaključak je da sve dok ne prepoznamo lekcije socijalističkog feminizma kao ključne za rješenje ovih problema, situacija se neće bitno promijeniti te će kapitalizam i patrijarhat i dalje rušiti i oduzimati i postojeća, često i krvlju stečena prava.
Cijeli tekst dostupan je u zborniku ”Feministička čitanja društvenih fenomena”, radovi polaznica/ka feminističke škole Žarana Papić, drugo dopunjeno izdanje.
Realizaciju Feminističke škole Žarana Papić finansijski podržava Švedska vlada putem Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju (Sida).
feminističkačitanjadruštvenihfenomenafeminističkaškolažaranapapić