Tri godine nakon napada na festival Merlinka koji je održan 2014. godine, podignuta je optužnica protiv dva identifikovana napadača. Sud je potvrdio optužnicu 12. maja 2017. godine, a u februaru 2018. godine donešena je osuđujuća presuda protiv jednog od napadača kojim se napadač uvjetno osuđuje na šest mjeseci zatvora, a kazna se neće izvršiti ukoliko optuženi u roku od dvije godine ne počini novo krivično djelo.

Da podsjetimo, 2013. godine održan je prvi Sarajevo Queer Festival Merlinka. No za posjetitelje_ke festivala i pripadnike_ce LGBTI zajednice, najupečatljiviji će ostati drugi po redu festival održan 2014. godine. Nažalost, razlog zbog kojeg će ova godina ostati upamćena nisu ni filmski naslovi, ni diskusije, ni dobra zabava, već činjenica da su pojedini građani_ke Sarajeva otkrili svoje pravo lice pokazajući netoleranciju prema drugom i drugačijem. Naime, Sarajevski otvoreni centar, kao organizator festivala, prijavio je događaj nadležnim institucijama u zakonom predviđenom roku.

Zbog prijetnji koje su uslijedile nakon najave održavanja festivala, Sarajevski otvoreni centar je održao sastanke sa predstavnicima_cama Policijske uprave koji su potvrdili_e prisustvo policajaca_ki koji će osiguravati red i mir na događaju. Međutim, prvog dana festivala, policijski službenici_e se nisu pojavili u zakazano vrijeme, što je ostavilo dovoljno vremena grupi od 14 maskiranih muškaraca da upadne u prostorije Art kina Kriterion i fizički napadne prisutne. Prilikom napada, pri čemu su pojedinci_ke pretrpjeli_e udarce u glavu, napadači su vrijeđali prisutne upozoravajući ih da ne zovu policiju, nakon čega su napustili prostorije kina. Naredna dva dana festivala su protekla u miru. Sarajevski otvoreni centar je 2016. godine podnio apelaciju Ustavnom sudu, koja je rezultirala donošenjem odluke kojom nalaže Vladi Federacije BiH i Vladi Kantona Sarajevo da izvrše isplatu novčanog iznosa na ime naknade nematerijalne štete zbog utvrđene povrede ustavnih prava.

Na ovaj način Ustavni sud je utvrdio da su nadležne institucije, propuštanjem da osiguraju sigurnost učesnika_ca festivala, prekršile pravo na slobodu okupljanja LGBTI osoba i zabranu podvrgavanja mučenju i ponižavajućem postupanju. Međutim, kada je riječ o krivičnim prijavama podnesenim protiv napadača, identifikovana su dva napadača protiv kojih je podignuta optužnica tek u maju 2017. godine. Jedan od napadača je preminuo u toku postupka, dok je drugi napadač promijenio svoj iskaz u toku postupka iz nisam kriv u kriv sam. Unatoč iskazima svjedoka_inja koji_e su izjavili_e da su pretrpjeli_e fizičke ozljede, te da su im upućene uvrede na osnovu njihove seksualne orijentacije, sud je utvrdio da oštećenim nisu poznati razlozi zbog kojih ih je optuženi napao zajedno sa ostalom grupom neidentifikovanih mladića. Sud nije našao otežavajuće okolnosti na strani optuženog, odnosno nije utvrdio da je napad izvršen sa ciljem da se zastraši i ozljedi grupa ljudi zbog njihove seksualne orijentacije ili rodnog identiteta.

Donošenje ovakve presude svakako predstavlja jednu malu pobjedu za LGBTI zajednicu, ali istovremeno dovodi u pitanje rad suda, obzirom da je propustio uzeti u obzir činjenicu da je izvršenje ovog krivičnog djelo motivirano mržnjom prema osobama drugačije seksualne orijentacije ili rodnog identiteta, a što je regulisano Krivičnim zakonom Federacije Bosne i Hercegovine.[1] Iako ne možemo reći da je riječ o zadovoljavajućoj presudi, ona ipak predstavlja svojevrstan napredak i motiv za dalju borbu protiv diskriminacije i dalju borbu protiv nasilja nad LGBTI osobama.

[1] Krivični zakon FBiH, član 2, stav 11: „Krivično djelo iz mržnje je svako krivično djelo učinjeno zbog rasne pripadnosti, boje kože, vjerskog uvjerenja, nacionalnog ili etničkog porijekla, jezika, invaliditeta, spola, seksualne orijentacije ili rodnog identiteta druge osobe. Takvo postupanje uzet će se kao otežavajuća okolnost ako ovim zakonom nije izričito propisano teže kažnjavanje za kvalifikovani oblik krivičnog djela učinjenog iz mržnje.”