Podrška za LGBTI zajednicu u Mostaru: Većina stereotipa i predrasuda proizilaze iz neznanja i nesvjesnosti

Piše: Azra Delmanović za portal LGBTI.ba

Svaka, a posebno osoba koja pripada LGBTI zajednici se kad – tad našla u situaciji da joj je potrebna stručna psihološka pomoć i podrška zbog različitih problema poput osjećaja nepripadanja, nemogućnosti predstavljanja sebe na pravi način, odbacivanja od porodice i prijatelja. Dok je u svijetu takav vid pomoći svakodnevica, u Bosni i Hercegovini je nažalost među tabu temama te LGBTI osobe nerijetko i ne traže pomoć, nego se same bore sa svojim problemima. Kako bi došlo do poboljšanja na tom polju i kako bi se LGBTI osobama osigurao pristup senzibiliranoj i inkluzivnoj podršci, neophodno je ojačati kapacitete specijaliziranih ustanova za mentalno zdravlje. Vođeni time, Sarajevski otvoreni centar i Fondacija Krila nade uz finansijsku podršku Evropske unije su pokrenuli projekat pod nazivom ”Regionalizacija LGBTI inkluzivne psihosocijalne podrške i pristupa uslugama mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini”.

Jedan od osnovnih ciljeva projekta je ojačati i proširiti institucionalnu i mrežu organizacija civilnog društva koje pružaju psiho – socijalnu podršku za LGBTI osobe u Bosni i Hercegovini. Kroz edukacije obuhvaćene projektom prošli su i uposlenici Centra za psihološku podršku ”Sensus” iz Mostara. U njihovom timu, psihoterapijsku podršku pružaju psihoterapeutkinje, koje koriste integrativni rodno inkluzivni i anti-diskriminativni pristup u savjetovanju i psihoterapiji.

Kažu da nije bilo jednostavno profilisati se za korištenje takvog pristupa, jer ne samo na domaćem, nego i na međunarodnom nivou, ovaj pristup je oskudno istražen, te je potrebno još mnogo istraživanja, kako bi se usluge iz područja mentanog zdravlja uskladile s pravima koje LGBTI zajednica treba da ima zbog čega im je svaki dodatni vid edukacije na ovu temu izuzetno značajan.

”Naročito nam je bio koristan dio vezan za pravni okvir u vezi dostupnih mehanizama za zaštitu od diskriminacije u obrazovnom, državnom i poslovnom sektoru.”, kazala je Maida Bešo, direktorica Centra ”Sensus”.

Inače, u Mostaru, ali i cijeloj Bosni i Hercegovini ne postoji mnogo organizacija čiji je cilj zagovaranje ljudskih prava i socijalna inkluzija LGBTI osoba, zbog čega je jako bitno da se takva pomoć pruža u sklopu drugih organizacija kako bi LGBTI osobe znale kome, gdje i kada se mogu obratiti za pomoć.

”Iz tog razloga, Centar je 01.04.2021. godine pokrenuo besplatno psihološko savjetovalište za pripadnike LGBTI zajednice. Sudivši po broju pripadnika/ca LGBTI zajednice iz Mostara, koji se obraćaju za besplatnu psihološku podršku, možemo zaključiti da je navedena usluga itekako potrebna ciljnoj skupini, a i da je Centar za psihološku podršku “Sensus” prepoznat kao organizacija u okviru koje naše sugrađani mogu dobiti podršku pri razumijevanju i prihvatanju svoje seksualne orijentacije i rodnog identiteta.”, kazala je Bešo dodavši da održivost psihološkog savjetovališta smatraju ključnim za uspostavljanje povjerenja između LGBTI zajednice i nevladinog sektora u Mostaru i Hercegovini.

Uključivanje u mentorski program koji SOC, u saradnji s Fondacijom Krila nade nudi, je, kako kaže, pomoglo njihovom timu da što adekvatnije odgovori na specifične potrebe korisnika savjetovališta.

”Također, bolje razumijevanje pravnog okvira koji se tiče zaštite ljudskih prava, te mehanizama zaštite u slučaju povrede istih, bi uveliko unaprijedilo naš status kao organizacije koja pruža punu podršku pripadnicima/cama LGBTI zajednice, pri ostvarivanju svih svojih prava.”, dodala je.

Kada je u pitanju rad sa marginaliziranim grupama, među kojima su i LGBTI osobe, bitno je voditi se posebnim principima koji mogu voditi do otvorene komunikacije.

”Prvenstveno je bitno voditi se pricipima povjerljivosti, zatim principima sigurnosti, otvorenosti, principima podrške, sveobuhvatnosti, a ono što smatramo najvažnijim za rad sa LGBTI populacijom i općenito u radu sa klijentima koristimo holistički pristup, odnosno pristup koji je zasnovan na integraciji uma, tijela i duha.”, naglašava Bešo osvrnuvši se i na to da se u Bosni i Hercegovini općenito ne pridaje veliki značaj važnosti educiranja stručnog osoblja o principima i specifičnostima pružanja psihološke podrške.

”U pristupu općenito svakom klijentu, a naročito pristupu LGBTI osobama izuzetna značajnost ogleda se u educiranju stručnog osoblja o potrebama i teškoćama s kojima se susreću LGBTI osobe, počevši od zdravstva (ginekologa, doktora opšte prakse), zatim psihologa, psihijatara, psihoterapeuta… Svjesnost o promjenama u pristupu svakom pojedincu na holistički način, kroz gledanje svakog pojedinca kao individue, sa potrebama, poteškoćama, identitetima, orijentacijama vodi ka napretku cjelokupnog sistema, ali i poboljšanju i očuvanju mentalnog zdravlja.”, kazala je.

Psihološki centar Sensus je, prema njenim riječima, i ranije bio mjesto gdje dolaze priladnici LGBTI zajednice sa najrazličitijim problemima i to ne isključivo samo zbog seksualne orijentacije.

”Neke od čestih tema su: samoprihvatanje seksualne orijentacije i rodnog identiteta; podrška pri coming out-u; prihvatanje od strane porodice; nedostatak informacija u vezi razvoja rodnog identiteta i seksualne orijentacije; nedostatak sadržaja u obrazovnoj literaturi, medijima i općoj kulturi u vezi rodnog identitita i seksualne orijentacije, odnosno nedostatak uzora s kojim se mogu identificirati u vezi navedenog; diskriminacija u obrazovanju i radnom mjestu; socijalna anksioznost, koja se često javlja uz strah od odbacivanja porodice i društva, po out-ovanju. Uglavnom su u pitanju osobe mlađe životne dobi, od 15-30 godina.”, objašnjava.

Psihološki centar Sensus postoji već deset godina, a tim se sastoji od četiri psihoterapeutkinje sa specijalizacijama iz područja sljedećih psihoterapijskih škola: Transakciona analiza, Geštalt psihoterapija, Sistemska porodična psihoterapija, te EMDR psihoterapija.

”Značajan dio naših aktivnosti se usmjerava na pružanje psihoterapijskih usluga našim sugrađanima. Međutim, pri našem samom osnivanju, bile smo vođene idejom da temeljne društvene nejednakosti i društveni problemi značajno utiču na mentalno zdravlje čovjeka. To nas je usmjerilo na društveni aktivizam, te je dio naših aktivnosti usmjeren na provođenje projekata u području zdravstva, obrazovanja i socijalne zaštite: radimo na pojavnosti i prevenciji svih oblika nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja djece školske dobi, potom inkluzivnom obrazovanju, te uključivanju marginalizovanih učenika u kvalitetno obrazovanje, kao i projekte senzibiliziranja javnosti o mentalnom zdravlju/bolestima, te temeljnim društvenim nejednakostima.”, kazala je Bešo.Poseban fokus u njihovom radu stavljen je na svjesnost. Kako kaže, svi smo osobe koje su rasle u različitim sistemima, kulturama, okruženjima gdje smo sticali razna uvjerenja, te kao takvi smo od ‘krvi i mesa’, živa bića koja imaju predrasude i stereotipe. Bitno je toga biti svjestan i težiti prihvatanju.

”Lahko je reći “Ja nemam predrasuda” ili “ Ja nisam homofob, dakle, ja nemam ništa s tim.“ Teško je reći “Ja nisam odgovoran/na za ono što je bilo u prošlosti, ali želim preuzeti odgovornost da se to sigurno ne nastavi u budućnosti. Većina stereoptipa i predrasuda proizilazi iz neznanja i nesvjesnosti, koja je potrebno osvijestiti, kako bismo bili korisni svima, a posebno onim zajednicama koje teže ravnopravnosti.”, zaključuje Bešo uz poziv svim građanima i građankama Mostara, a posebno LGBTIQ zajednici, da, ukoliko imaju bilo kakav problem ili jednostavno žele razgovor, posjete Centar Sensus.

Pisanje ovih članaka i kreiranje medijskih kampanja, kroz projekat ”Regionalizacija LGBTI inkluzivne psihosocijalne podrške i pristupa uslugama mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini”, finansirala je Evropska unija. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom tekstu su autorski i ne odražavaju nužno stavove Evropske unije.