U subotu, 27. aprila održana su predavanja u okviru Modula 1 (Uvod u feminizam: historija, pojmovi, teorija) ovogodišnje Feminističke škole Žarana Papić. Selma Kešetović, magistrica rodnih studija i književnica, govorila je o raznolikosti i sporovima unutar feminističkih teorija i praksi. Selma je predavanje posvetila razumijevanju i kritičkom osvrtu na ključna mjesta razilaženja/sporenja pojedinih valova feminizma o raznolikim društvenim fenomenima i ključnim temama feminističke misli i djelovanja, poput seksualnosti/tijela (pornografija, prostitucija, surogat majčinstvo, nasilje), moći, jednakosti/različitosti, opresije/patrijarhata, brige, femininiteta/maskuliniteta, reprodukcije i sl.

U drugom dijelu dana, Sandra Zlotrg, magistrica lingvističkih nauka i direktorica Udruženju za jezik i kulturu Lingvisti, govorila o jeziku u upotrebi. Predavanje počela uvidom u ženski identitet u jeziku, propitujući identitete i načine predstavljanja učesnica, te načine kako nas drugi oslovljavaju. Počevši od rječnika, vidljivo je da se žene često definiraju kao suprotnost muškarcu, a ne kao osobnost za sebe, dok su muškarci definirani prvenstveno kao odrasla osoba muškog spola, ili su definirane kao ljudsko biće koje ima sposobnost rađanja, polno suprotna muškarcu, kao udata osoba, supruga, služavka, što ukazuje da je ženi već pri definiranju uskraćena samostalna uloga. Učesnice/i su se sa predavačicom osvrnulie na seksističku upotrebu jezika, nevidljivost i diskriminaciju žena kroz svakodnevnu i službenu upotrebu jezika, medije, u klasifikacijama zanimanja. Pokušalo se doći do odgovora na pitanje šta radimo jezikom, pogotovo u kontekstu stereotipnih prikaza govora i aktivnosti žena i muškaraca, kao i kako odgovoriti na sveprisutnu seksističku upotrebu jezika, i kako promovirati upotrebu rodno osjetljivog jezika i stvarno ući u moć.

Realizaciju Feminističke škole Žarana Papić finansijski podržava Švedska vlada putem Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju (Sida).