10 godina SOC-a: Kako postići promjene na polju ljudskih prava žena i LGBTI osoba u političkom sistemu BiH?

PETA BRZINA

Zagovaranje i lobiranje za ljudska prava žena i LGBTI osoba

SOC je od samog početka baštinio feministički pristup ljudskim pravima, te shvatao povezanost borbe za ljudska prava žena i ljudska prava LGBTI osoba, jer je uzrok neravnopravnosti ovih grupa u BiH isti – patrijarhat i konzervativno društvo koje robuje tradiciji, religiji i nacionalizmima. Samim tim nije bilo ni dvojbe da ćemo otvarati pitanja i zagovarati za unapređenje ljudskih prava obje ove grupe

Piše: Vladana Vasić

Rekli su o nama:

Surađujući sa Sarajevskim otvorenim centrom mnogo sam obogatila svoj život i stekla neprocjenjivo znanje i iskustvo iz oblasti ljudskih prava. SOC je tim mladih ljudi koji pomjeraju granice, bore se za prava svih marginaliziranih grupa u našem društvu i nesebično dijele znanje, a pri tome je njihov rad i angažman ispunjen jednom posebnom notom profesionalizma.

Maja Gasal Vražalica, zastupnica u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH

Osoblje SOC-a je direktnim djelovanjem prema poslanicima_cama i delegatima_kinjama iz svih političkih opcija za kratko vrijeme stvorilo pretpostavke za usvajanje zakonskih i amandmanskih rješenja koja prate najbolju evropsku praksu po pitanju promocije jednakosti spolova, zaštite prava LGBT populacije, kao i drugih ugroženih grupa, a što je rezultiralo i podizanjem ukupne svijesti građana_ki Bosne i Hercegovine o važnosti ovakvog pristupa. Bez SOC-a, promocija ovih vrijednosti bi bila svedena na nekoliko usamljenih poslanika_ca, dok je kroz djelovanje SOC-a podrška tim vrijednostima značajno porasla.

Damir Arnaut, zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH

Ljudska prava LGBTI osoba – od zabrane diskriminacije do proaktivnog pristupa institucijama

Prvi zagovarački koraci Sarajevskog otvorenog centra u oblasti ljudskih prava lezbejki, gej muškaraca, biseksualnih, transrodnih i interspolnih osoba bili su usmjereni na postizanje regulacije kojom bi se zabranilo i adekvatno kažnjavalo nasilje i diskriminacija, a zatim i dosljednu primjenu te regulacije u svim slučajevima. Kao što je i istaknuto u tekstu o 10 najznačajnijih događaja u historiji SOC-a, prva zagovaračka akcija naše organizacije koja je urodila plodom bila je izmjena upitnika za dobrovoljne darivatelje_ice krvi u FBiH, kojom je uklonjena diskriminacija potencijalnih darivatelja_ica na osnovu seksualne orijentacije. U borbi za otklanjanje ove diskriminacije SOC se tada obratio Instituciji ombudsmena za ljudska prava BiH koja je izdala preporuku kojom je predložena izmjena, a tom uspjehu je svakako doprinio i protest studenata_ica Filozofskog fakulteta u Sarajevu, i reakcije aktivista_kinja za ljudska prava LGBTI osoba u BiH.

Zakonodavne izmjene na polju zaštite od diskriminacije i krivičnih djela počinjenih iz mržnje rezultat su dugogodišnjeg rada i građenja koalicija s drugim organizacijama civilnog društva. Rad Koalicije za borbu protiv govora mržnje i zločina iz mržnje, čiji je i Sarajevski otvoreni centar dio, doveli su do izmjena Krivičnog zakona Republike Srpske u 2013, te Krivičnog zakona Federacije BiH u skladu s amandmanima koje je SOC izradio za ovu Koaliciju. Rad na izmjenama krivičnih zakona entiteta BiH su SOC i druge članice Koalicije započele 2012. godine nakon što su mediji objavili vijest o brutalnom napadu na gej mladića u Mostaru, kada je postalo jasno da je neophodno pooštriti sankcije za krivična djela motivisana kako homofobijom i transfobijom, tako i nacionalizmom i bilo kojom drugom vrstom ksenofobije. Izmjenama krivičnih zakona bh. entiteta krivična djela počinjena iz mržnje ili predrasude prema LGBTI osobama na osnovu njihove seksualne orijentacije i/ili rodnog identiteta kažnjavat će se strože da bi se poslala jasna poruka da nasilje nad manjinskim grupama u društvu nije dozvoljeno. Uporedo sa zagovaranjem za izmjene zakonodavnog okvira, SOC je, samostalno i u okviru Koalicije, zagovarao za edukaciju policajaca_ki o LGBTI ljudskim pravima i pravilno istraživanje krivičnih djela počinjenih iz mržnje. Ovo je rezultiralo permanentnom obukom na ovu temu za policajce i policajke Kantona Sarajevo u 2015. godini i provođenjem Train the Trainer programa u 2016. godini za policijske edukatore_ice iz drugih kantona u FBiH koji će do kraja 2017. održati permanentnu obuku za policajce_ke svojih ministarstava.

SOC je od 2012. godine radio i na zaštiti LGBTI osoba od diskriminacije, pokušavajući inicirati unapređenje postojećeg Zakona o zabrani diskriminacije BiH. Već je tada SOC započeo razgovore s Institucijom ombudsmena za ljudska prva BiH, Agencijom za ravnopravnost spolova BiH i gender centrima entiteta kao institucijama nadležnim za pitanja ravnopravnosti spolova o potrebi izmjene ovog zakona i proaktivnijeg pristupa zaštiti ljudskih prava LGBTI osoba. Inicijativa za monitoring EU integracija oformljena je kao platforma koja će raditi na unapređenju ljudskih prava građana/ki BiH u okviru procesa pridruživanja EU, a od 2015. godine SOC je u okviru Inicijative započeo jače zagovaranje koje je dovelo do bolje saradnje sa Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH i usvajanja izmjena i dopuna Zakona o zabrani diskriminacije BiH u 2016. godini. Izmjenama Zakona o zabrani diskriminacije BiH, osim što su jasnije definisani pojmovi “seksualna orijentacija” i “rodni identitet” (2009. godine prilikom usvajanja ovog Zakona ovi termini su navedeni kao “spolno opredjeljenje i izražavanje”), zabranjena je i diskriminacija interspolnih osoba na osnovu njihovih spolnih karakteristika. Od 2013. SOC organizuje i godišnje obuke o krivičnim djelima počinjenim iz mržnje i diskriminaciji za sudije_tkinje i tužitelje_ice, sam ili u partnerstvu s Fondacijom Heinrich Boell, Misijom OSCE-a i centrima za edukaciju sudija_tkinja i tužitelja_ica oba entiteta.

U želji da potakne institucije da zauzmu proaktivan stav prema zaštiti ljudskih prava LGBTI osoba, Sarajevski otvoreni centar od 2013. godine zagovarao je za izradu Specijalnog izvještaja o ljudskim pravima LGBTI osoba Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH. Iako je ovu inicijativu podržao i veliki broj drugih organizacija civilnog društva, Institucija ombudsmena odugovlačila je sa započinjanjem rada na ovom izvještaju. U 2015. godini saradnja između Sarajevskog otvorenog centra i zastupnika_ca Zajedničke komisije za ljudska prava oba doma Parlamentarne skupštine BiH rezultirala je održavanjem tematske sjednice o ljudskim pravima LGBTI osoba povodom 17. maja. Ova sjednica prvi je događaj ove vrste na kojoj se u nekoj instituciji BiH raspravljalo o ljudskim pravima LGBTI osoba i narednim koracima za njihovo unapređenje. S tematske sjednice izašla su dva zaključka. Prvi je bio da se mora izmijeniti Zakon o zabrani diskriminacije BiH da adekvatno definiše seksualnu orijentaciju i rodni identitet, a drugi da Institucija ombudsmena treba izraditi Specijalni izvještaj. Ovaj izvještaj izrađen je i objavljen krajem 2016. godine i prvi je izvještaj jedne institucije u BiH koji daje jasne preporuke za institucije svih nivoa vlasti kako da se otklone prisutna kršenja ljudskih prava LGBTI osoba.

U maju 2017. godine u saradnji sa Zajedničkom komisijom za ljudska prava oba doma Parlamentarne skupštine BiH, Komisijom za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Agencijom za ravnopravnost spolova BiH i Uredom UNDP-a u BiH organizovana je još jedna tematska sjednica, na kojoj je fokus stavljen na ljudska prava transrodnih osoba, pitanja pravnog priznavanja posljedica života u drugom rodnom identitetu i promjenu spola. Prisutnima je predstavljen SOC-ov model Zakona o rodnom identitetu, a obratio im se i aktivista za ljudska prava transrodnih osoba koji je govorio o svom ličnom iskustvu.

Saradnja SOC-a sa Agencijom za ravnopravnost spolova BiH, Gender centrom Federacije BiH i Gender centrom Republike Srpske krunisana je ulaskom mjera za unapređenje ljudskih prava LGBTI osoba u operativne planove za provedbu Gender akcionog planai iniciranjem izrade posebnog Akcionog plana za ravnopravnost LGBTI građana/ki BiH. Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH u 2017. godini poslalo je poziv za sastavljanje radne grupe za izradu Akcionog plana za ravnopravnost LGBTI građana/ki BiH, u kojoj su prisustvo potvrdile predstavnice Agencije, oba gender centra, Vlade Brčko distrikta i Sarajevskog otvorenog centra. Izradi ovog dokumenta trebalo bi se pristupiti uskoro, a on će nakon izrade biti poslan na usvajanje Vijeću ministara BiH. U saradnji sa SOC-om Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH 2016. godine u svoj Akcioni plan za suzbijanje diskriminacije uključio je mjere koje su se ticale ljudskih prava LGBTI osoba.

Ljudska prava žena – podrška ženskim organizacijama, borba za rodnu ravnopravnost u privatnom i javnom životu

Na polju ženskih prava Sarajevski otvoreni centar najviše se fokusirao na pitanja osiguravanja rodne ravnopravnosti u javnom i privatnom životu, a posebno na političku participaciju i zastupljenost žena u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti. U 2015. godini u cilju unapređenja političke participacije žena i osiguravanja ravnopravnog učešća žena u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, SOC je podnio dvije inicijative prema Komisiji za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. U saradnji s Agencijom za ravnopravnost spolova BiH potaknuo je Komisiju za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH da 2015. godine predloži izmjene Zakona o Vijeću ministara BiH kojima je bilo predviđeno da se Vijeće ministara BiH ne može ni imenovati ukoliko kvota od 40% zastupljenosti manje zastupljenog spola predviđena Zakonom o ravnopravnosti spolova BiH nije ispoštovana. Ovaj prijedlog je prošao prvo čitanje, ali nije usvojen.

Drugi prijedlog SOC-a odnosio se na usvajanje amandmana na Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH kojima bi se regulisala obaveza za političke stranke da osiguraju jednak broj žena i muškaraca (50% oba spola) na kandidatskim listama, uz naizmjenično redanje kandidata i kandidatkinja, kako bi se povećao broj žena u parlamentima i skupštinama. Političke stranke koje ne bi ispoštovale ovu odredbu ne bi mogle učestvovati na izborima, a poštivanje ove odredbe dovelo bi do veće zastupljenosti žena u tijelima zakonodavne vlasti. Komisija za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH prihvatila je ovaj prijedlog i uputila zakon u proceduru. Međutim, on nije prošao ni prvo čitanje.

Rad SOC-a na ljudskim pravima žena podrazumijevao je i pružanje podrške drugim organizacijama civilnog društva u nastojanju da unaprijede položaj žena u bh. društvu. Tako je SOC 2015. godine podržao grupu drugih organizacija, koju su činile Medica Zenica, Fondacija za lokalnu demokratiju Sarajevo, Vive žene Tuzla, Žena BiH Mostar, Žene s Une Bihać i Žene ženama Sarajevo kada su podnijele žalbu Instituciji ombudsmena za ljudska prava BiH da ispita sistemsko kršenje Zakona o zaštiti od nasilja u porodici Federacije BiH, s posebnim naglaskom na neprepoznavanje i potpuno isključivanje sigurnih kuća koje imaju pravni status udruženja i fondacija u Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od nasilja u porodici FBiH, koji se tada nalazio u parlamentarnoj proceduri.

Da bi se skrenula pažnja na nesiguran finansijski položaj sigurnih kuća u čitavoj BiH, a posebno u Federaciji BiH, polaznice SOC-ove Feminističke škole Žarana Papić, predstavnice SOC-a, udruženja Vive žene iz Tuzle, Medica iz Zenice, Fondacije Cure, kao i građanke/i u okviru kampanje 16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama u 2015. godini organizovale_i su akciju ispred Parlamenta FBiH za vrijeme održavanja rasprave o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od nasilja u porodici FBiH. Sa akcije je poručeno da sigurne kuće zaslužuju i imaju zakonsko pravo na podršku države, da jedna sigurna kuća koja obezbjeđuje smještaj za 25 žrtava nasilja u porodici godišnje u prosjeku treba 240.000 KM da bi funkcionisala, a da FBiH obezbjeđuje tek deseti dio potrebnih sredstava. Skrenuta je pažnja i na to da država treba da sarađuje sa nevladinim organizacijama koje pružaju takvu pomoć i zaštitu i da zajedno sa njima osigura što bolji tretman žrtava nasilja, te da predloženim izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od nasilja u porodici FBiH Ministarstvo prijeti da ostavi žrtve i bez pomoći koju su do tada imale. Zahtijevano je da se izmjene i dopune povuku iz procedure, a one na kraju nisu usvojene.

U 2016. godini SOC je u saradnji sa zastupnicom u Parlamentarnoj skupštini BiH Majom Gasal Vražalica predložio i izmjene Zakona o sportu BiH koje su usvojene i čime su se unaprijedile odredbe koje osiguravaju rodnu ravnopravnosti i uvode obavezu rodno odgovornog budžetiranja u oblasti sporta u BiH.

U 2017. Komisija za jednakopravnost spolova Zastupničkog doma Parlamenta FBiH uz podršku Sarajevskog otvorenog centra održala je tematsku sjednicu o unapređenju zaštite prava koja proizlaze iz radno-pravnog statusa, a koja se vezuju za majčinstvo i očinstvo. Tom prilikom predstavljen je set prijedloga izmjena i dopuna Zakona o radu FBiH koji je SOC razvio, a koji sadrži mjere zaštitnog karaktera (od neprimjerenih pitanja o obiteljskom statusu, o planovima za brak i trudnoću prilikom razgovora za posao), ali i mjere poticajnog karaktera u smislu da očevi više koriste roditeljsko odsustvo da bi se postepeno mijenjale percepcije uloga muškaraca i žena u ostvarivanju obiteljskog života i u sudjelovanju u društvenom životu. SOC će u narednom periodu u saradnji s drugim organizacijama civilnog društva i zastupnicama_ima Parlamenta FBiH raditi na zagovaranju za usvajanje ovih prijedloga.