Žene u vladama – još uvijek daleko od ravnopravnih 40%

Pola godine nakon Općih izbora 2018. u Bosni i Hercegovini, izvršna vlast za predstojeće četiri godine do danas je formirana u Republici Srpskoj i u sedam kantona, dok se još uvijek čekaju novi sastavi Vijeća ministara BiH, Vlade Federacije BiH, te tri kantona (Tuzlanskog, Hercegovačko – neretvanskog i Kantona 10).

Međutim, u osam vlada koje su do sada imenovane, nastavljena je tradicija neravnopravne zastupljenosti žena, odnosno ni u jednoj vladi nije ostvaren prag od 40% zastupnica iz člana 20 Zakona o ravnopravnosti spolova BiH. Naime, ovaj zakon obavezuje državna tijela na svim nivoima vlasti, kao i tijela lokalne samouprave, da osiguraju ravnopravnu zastupljenost spolova u procentu od najmanje 40%, te se situacija kada nije ostvaren ovaj procenat smatra diskriminacijom po osnovu spola.

U kantonima u kojima su do sada formirane vlade, samo jedna žena je imenovana za premijerku (Bosansko – podrinjski kanton Goražde). To je ujedno i vlada sa najvišim procentom žena – 33,33%. Zastupljenost ministrica varira od 9% do 25%, s tim što najveći broj žena u ministarstvima ima Kanton Sarajevo (po tri ministrice), dvije ministrice su u Posavskom i Bosansko – podrinjskom kantonu, a sve ostale vlade imaju po jednu ministricu (Zeničko – dobojski, Unsko – sanski, Zapadnohercegovački i Srednjobosanski kanton).

Vlada Republike Srpske ima najveći broj žena – njih pet, ali je procentualno (29%) i dalje daleko od nužnih 40%.

S obzirom da saziv nijedne od vlada u BiH nikada nije odražavao ravnopravnu zastupljenost oba spola, iz Sarajevskog otvorenog centra su krajem 2018. godine upućeni zahtjevi zastupnicima_ama svih skupština i parlamenata, Mandataru Vlade Kantona Sarajevo i Mandataru Republike Srpske, kojima se od njih zahtijevalo da njihove stranke pri pregovorima o imenovanju vlada direktno primijene Zakon o ravnopravnosti spolova u BiH, te u konačnici da oni_e kao zastupnici_e ne potvrde imenovanje vlada ukoliko ono ne bude odražavalo ravnopravnu zastupljenost osoba oba spola, napominjući ih da vlada u kojoj nije zastupljen releventan broj ministrica ne može biti legitimna niti reprenzentativna.

Iako se još uvijek čeka formiranje izvršne vlasti na državnom i federalnom nivou, te u tri kantona, već sada se može zaključiti kako je problem neravnopravne zastupljenosti spolova u izvršnoj vlasti Bosne i Hercegovine i dalje jednako prisutan, kao i prethodnih godina. U sazivu vlada kantona za period 2014 – 2018, zastupljenost žena bila je 12,76%, dok u najnovijem sazivu ona iznosi 16,67% (ne brojeći kantone u kojima još uvijek nije formirana Vlada).

Sarajevski otvoreni centar će inicirati prijedlog izmjena zakona o vladama u BiH na svim niovima organizacije koji bi osiguravao ravnopravnu zastupljenost spolova onako kako je propisano Zakonom o ravnopravnosti spolova BiH, a na način kojim se ravnopravnost osigurava konstitutivnim narodima.

Posljednja izmjena teksta: 30. april 2019.