U BiH se gubi oko 16% bruto nacionalnog prihoda zbog rodno zasnovanih razlika u učešću u radnoj snazi

Piše: Azra Delmanović

U svim oblastima u kojima postoji neravnopravnost spolova postoji i zakonska obaveza za djelovanjem. To je jasno propisano u Zakonu o ravnopravnosti spolova u BiH. A takvih oblasti je u našoj državi mnogo. Međutim, djelovanje za ravnopravnost spolova je i optimalan pristup za postizanje ravnopravnosti spolova, kazao nam je naš sagovornik Adnan Kadribašić, ekspert za ljudska prava i ravnopravnost spolova.

‘’Postoje jasni pokazatelji koji ukazuju na vezu između ravnopravnosti spolova i razvoja društva. Prema procjenama Svjetske banke u BiH se zbog toga gubi oko 16 procenata bruto nacionalnog prihoda zbog rodno zasnovanih razlika u učešću u radnoj snazi.‘’ , kazao je Kadribašić dodavši da su zbog takvih podataka gender akcioni planovi posebno bitni jer potvrđuju u kojim oblastima postoji neravnopravnost spolova i šta kantonalne i lokalne vlasti mogu uraditi za ravnopravnost spolova i razvoj cijele zajednice.

‘’Iako nam se svima čini da znamo u kojim oblastima postoji neravnopravnost spolova tek prave analize otkriju pravo stanje.‘’, dodao je Kadribašić.

Na pitanje gdje stoji Bosna i Hercegovina kada je u pitanju ravnopravnost spolova, Kadribašić kaže da je naša država uradila mnogo na razvoju pravnog i institucijalnog okvira za ravnopravnost spolova zbog čega danas sve institucije imaju jasno uporište da djeluju za ravnopravnost spolova a srednjeročni ciljevi su postavljeni u gender akcionim planovima.

‘’U pogledu razvoja pravnog i institucionalnog okvira mi se možemo svrstati u jedan od razvijenijih sistema u Evropi. Kada govorimo o pravnom okviru u oblasti rada po nekim istraživanjima mi bi se svrstali u šesti najboljih u Evropi. Aktivnosti institucija za ravnopravnost spolova mogu dati rezultate samo kroz dugoročni angažman i rijetka je oblast gdje su moguće brze promjene.’’, ističe Kadribašić.

Međutim, članovi Zakona nisu isto što i stvarni život u kojem se neravnopravnost osjeti u skoro svim segmentima života. Iako je rodni jaz u nekim oblastima, poput obrazovanja smanjen, postoji značajan jaz kada je u pitanju zaposlenost gdje su žene u nepovoljnijem položaju. Kada su u pitanju gender akcioni planovi koji su prvi korak ka smanjenju rodnog jaza, do sada su takvi dokumenti usvojeni u Kantonu Sarajevo i Srednjobosanskom kantonu u kojima se postepeno primijete pozitivne promjene.

‘’Promjene su za sada vidjive pretežno na institucionalnom nivou. I to ne samo u smislu unapređenja djelovanja institucija za ravnopravnost spolova (prvenstveno komisija za ravnopravnost spolova) i vlada već i u pogledu izdvajanja sredstava. Malo je poznato da npr. Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo pored svih programa za poticaj privrede i poduzetnišva (koji su dostupni za sve) ima i poseban Program za poticaj poduzetništva žena.‘’, kazao nam je Adnan Kadribašić.

Osim navedenih, radi se i na usvajanju gender akcionih planova i u drugim kantonima u Bosni i Hercegovini, konkretno u Bosansko – podrinjskom gdje se osjeti razlika u broju žena i muškaraca na značajnim pozicijama, ali je i pohvalno da su žene na onim vodećim.

‘’Kad’ je u pitanju ravnopravnost spolova u BPK Goražde, u zakonodavnoj vlasti je pet zastupnica od ukupno 25, a na čelu zakonodavne vlasti je žena. U izvršnoj vlasti su tri osobe ženskog spola od njih 9, a na čelu Vlade BPK Goražde je žena.’’, kazala je Edita Velić, predsjedavajuća Skupštine Bosansko – podrinjskog kantona dodavši da je usvajanje gender akcionionog plana izrazito bitno zbog toga što teže postizanju ravnopravnosti spolova, kao i jačanju saradnje i partnerstava.

Naši sagovornici su još kazali da u Bosni i Hercegovini imamo mnogo prostora za rad kada je u pitanju razvnopravnost spolova, ali i da je za početak potrebno da prihvatimo i vjerujemo u činjenicu da muškarci i žene jednako vrijede.

‘’Kako bi ravnopravnost spolova u BiH postala sastavni dio našeg društva, potrebno je da u praksi pokazujemo da žene vrijede jednako kao muškarci. Mi u BPK Goražde smo svojim primjerom pokazali da su žene na na rukovodećim pozicijama itetkako snalažljive, borbene i niti jednim potezom drugačije od muških kolega.’’, kazala je Velić.

Kadribašić je sličnog mišljenja te dodaje da je prije svega potrebno intezivirati donošenje programa i politika za ravnopravnost spolova zasnovanih na činjenicima.

‘’To je upravo snaga donošenja gender akcionih planova. Kada se uradi kvalitetna analiza stanja (ne)ravnopravnosti spolova jasno se mogu utvrditi prioriteti za djelovanje. Takav pristup mobilizira podršku i sa zadovoljstvom mogu reći da su Gender akcioni planovai u KS, SBK te Općine Novo Sarajevo koje sam ja imao priliku da podržim usvojeni jednoglasno. A onda je potrebno uložiti mnogo energije iz ugla institucija da se pokrene uprava koja je zadužena da provede GAP-ove kao politike vlada.’’, zaključio je Kadribašić i dodao da osobe koje to rade svakodnevno znaju koliko je to zahtjevan zadatak te da njima svi trebamo biti podrška.

Podsjećamo, Sarajevski otvoreni centar je već ranije pozvao kantone koji još uvijek nisu usvojil gender akcione planove, da to učine kako bismo uspostavili rodnu ravnopravnost bez koje ne možemo težiti ekonomskom osnaživanju, smanjenju stope siromaštva i podizanju kvalitete života.

Aktivnosti SOC na zagovaranju usvajanja gender akcionih planova podržava CARE International Balkans u okviru projekta „Unapređenje socijalnih usluga kroz jačanje NVO u BiH“, a finansijski podržavaju CARE Češka i Vlada Češke Republike.