Saradnja portala Frontal.ba i Sarajevskog otvorenog centra

Sarajevski otvoreni centar i portal Frontal.ba (u ime Portal media group doo) od septembra sarađuju na projektu „LGBT priče iz komšiluka“. U saradnji sa SOC-om dogovorene su okvirne teme kojima će se Frontal.ba baviti, ne bi li se kroz veću vidljivost i razumijevanje, doprinijelo podršci LGBT osoba.

Projekat podrazumijeva objavljivanje novinarskih priča kroz koje će se nastojati ukazati na neke od problema LGBT osoba u BiH. Ideja je da se kroz odabir tema i njihovom analizom kroz novinarske forme obezbjedi veća vidljivost, ali i razumijevanje šire zajednice/publike za probleme koje većina u društvu ne uviđaju da postoje u BiH.

Problem sa kojim se LGBT zajednica susreće u BiH određen je istorijskim, kulturnim, religijskim, obrazovnim i mnogim drugim naslijeđem. Većinski negativni stav o LGBT osobama je realnost sa kojim se osobe različitih seksualnih orijentacija i rodnih identiteta susreću svakog dana. U vremenu kada se još uvijek stanovništvo bori sa nacionalnim i drugim tenzijama, položaj i prava LGBT zajednice ostaju i dalje na marginama kako institucija, političara tako i samih medija. Kroz projekat će se uvoditi LGBT svakodnevne priče u javni medijski prostor, što će predstavljati svojevrsni medijski doprinos osnaživanju LGBT zajednice, kroz podršku u bobri za svoja ljudska prava.

Tekstovi koji su do sad objavljeni:

9. Biseksualne osobe – neodlučne ili ipak “bi”

Biseksualne osobe ili skraćeno “bi” osobe su najčešće predmet ismijavanja drugih pripadnika LGT zajednice jer dvosmjerna seksulanost po kojoj su definisani, svrstava ih u nedovoljno hrabre, neodlučne, promjenjive i kao takve često okarakterisane kao radoznale, nasuprot onih koji imaju “stvarnu” sklonost ka istom polu. A kako oni same sebi vide i svoj položaj u savremenom svijetu, pitali smo četvero biseksulnih osoba koji žive u BiH.

Cijeli tekst možete pročitati na ovim linkovima: Biseksualne osobe – neodlučne ili ipak “bi” i na lgbt-prava.ba.

8. Istospolni brakovi – djeca ljubav ne razlikuju

Istraživanja koje se veće decenijama rade i čiji se rezultati objavljuju u načunim časopisima pokazuju da djeca koja odrastaju u istospolnim zajednicama i/ili brakovima se jednako psihološki razvijaju kao i ona koja rastu u heteroseksulanim brakovima.

Cijeli tekst možete pročitati na ovim linkovima: Istospolni brakovi – djeca ljubav ne razlikuju i na lgbt-prava.ba.

7. Mediji o LGBT: Neznanje podržava strahove

Uobičajena je praksa u domaćim medijima, bez obzira o kojima se radi, da se teme koje na direktan ili indirektan način dotiču LGBT osoba smještaju u kategoriju “šoubiz” ili zanimljivosti, tamo gdje se objavljuju i tekstovi o umiljatim macama i kucama, ili o holivudskim zvijezdama. Sporadično, ove teme nađu se u rubrici svijet i region, onda kada se pojavi informacija o održavanjima “Parade ponosa”, ili “zapadnog” širenja oblasti ravnopravnosti. Ukratko, realnost krojena prema domaćim medijima podrazumijeva da u BiH ne žive LGBT osobe.

Cijeli tekst možete pročitati na ovim linkovima: Mediji o LGBT: Neznanje podržava strahove i na lgbt-prava.ba.

6. Promjena pola uz pomoć medicine – procedure i koraci

Srbija je po mišljenjima mnogih stručnjaka, a sudeći i prema ranijim pisanjima medija, regionalni , pa i evropski centar kada su u pitanju klinike za prilagođavanje pola transeksualaca.

Cijeli tekst možete pročitati na ovim linkovima: Promjena pola uz pomoć medicine – procedure i koraci i na lgbt-prava.ba.

5. Druženje LGBT osoba – da nas niko ne vidi

U Bosni i Hercegovini ne postoji zvanično niti jedan gej klub, a nezvanično svaki veći grad ima lokale gdje se LGBT osobe mogu ponašati donekle otvorenije i opuštenije, tzv. LGBT frendly mjesto.

Cijeli tekst možete pročitati na ovim linkovima: Druženje LGBT osoba – da nas niko ne vidi i na lgbt-prava.ba.

4. Rekli su o LGBT aktivizmu u BiH

Pogledajte kroz oči troje mladih ljudi koji žive u tri grada BiH – Banja Luka, Mostar i Sarajevo sa kojima razgovarali na temu LGBT aktivizma, kod nas i u svijetu. Da li i u kojoj mjeri je ova vrsta aktivizma prisutna u BiH, kako na njenu ulogu i razvoj gledaju aktivisti, i postoji li potreba decentralizacije, neka su od pitanja, a odgovori slijede.

Cijeli tekst možete pročitati na ovim linkovima: Rekli su o LGBT aktivizmu u BiH i na lgbt-prava.ba.

3. Kad beba nije ni muško, ni žensko?

Smije li se u BiH roditi interseksualna beba. Naravno da smije, a kakva ce njena sudbina biti poslije toga, teško je prognozirati. Šanse da ce u prvim godinama svog života biti podvrgnuta medicinskom zahvatu koji ukljucuje operaciju i/ili hormonsku terapiju su velike, jer život bez oznake m ili ž u maticnoj knjizi rodenih u BiH je jednostavno nemoguc.

Cijeli tekst možete procitati na ovim linkovima: Kad beba nije ni muško, ni žensko? i na lgbt-prava.ba.

2. Lična priča banjalučkog transeksualca

U svojoj ispovjesti naš sagovornik, transeksualac iz Banja Luke, čije ime ostaje poznato redakciji, pokazuje stranu života koju zna samo mali broj njegovih prijatelja i bližnjih.

Cijeli tekst možete pročitati na ovim linkovima: Lična priča banjalučkog transeksualca i na lgbt-prava.ba.

1. Homofobija – strah posijan u udžbenicima

Obrazovanje predstavlja područje u kojem se reprodukuju homofobni stavovi. Upravo u obrazovanju kao glavnom agensu socijalizacije, patrijarhat u BiH je našao moćnog saveznika koji mu je osigurao održavanje rodnih predrasuda i stereotipa, navodi se u pilot istraživanju stavova srednjoškolaca/ki “Homofobija u BiH” koju je uradio prošle godine Omladinski centar Kosmos.

Cijeli tekst možete pročitati na ovim linkovima: Homofobija – strah posijan u udžbenicima i na lgbt-prava.ba.