Radnice: nekad i sad – razgovor povodom Međunarodnog dana žena

Fondacija Friedrich Ebert u BiH i Sarajevski otvoreni centar organizuju razgovor kojim će obilježiti ovaj značajni dan i skrenuti pažnju na neke probleme koji se tiču radnica i radništva u BiH.

Fondacija Friedrich Ebert u BiH i Sarajevski otvoreni centar

7. mart 2019. godine (četvrtak) 16h

Moderacija: Besima Borić

Uvodničarke: Karolina Leaković, Suada Karić i Lejla Gačanica

Mjesto: Networks, Skenderpašina 1, Sarajevo

Politički sistem i aktuelni društveni trenutak u kojem radništvo funkcioniše bitno se izmijenio. Radnička klasa, nažalost, više nije klasa, već nostalgična sintagma, lišena bilo kakve moći. Koliko je situacija crna i da li postoje mjesta otpora i nade, čućemo u razgovoru Radnice: nekad i sad koji organizuju Fondacija Friedrich Ebert u BiH i Sarajevski otvoreni centar povodom 8. marta – Međunarodnog dana žena, u četvrtak 7. marta, s početkom u 16h.

Razgovorom će moderirati Besima Borić, a biće riječi, između ostalog i, o poziciji sindikalistica u okviru sindikata danas, o borbi radnica za radnička i socijalna prava, o propuštenoj prilici da se nauče lekcije iz prošlosti, o položaju žena na tržištu rada danas, kao i o pitanju dostojanstva na radnom mjestu. Uvodničarke će biti Karolina Leaković, Suada Karić i Lejla Gačanica.

O uvodničarkama:

Karolina Leaković je dugogodišnja aktivistica u SDP-u Hrvatske. Do novembra 2018. godine bila je v.d. predsjednice Socijaldemokratskog foruma žena SDP-a te potpredsjednica PES Women (Organizacija žena Stranke europskih socijalista). Bivša je zastupnica u Hrvatskome saboru. U dvadesetgodišnjem političkom djelovanju u fokusu su joj ljudska prava – posebno radnička i socijalna, političko obrazovanje i socijalna demokracija – primarno iz rodne perspektive. Članica je Centra za ženske studije iz Zagreba i povjerenica Novog sindikata u SDP-u Hrvatske. Surađuje na projektima Vijeća Europe i OSCE-ODIHR-a. Polaznica je doktorskog studija sociologije na Sveučilištu u Zagrebu.

Lejla Gačanica je doktorandica pravnih nauka, trenutno radi kao pravna savjetnica i neovisna istraživačica. Oblasti njenog zanimanja su suočavanje sa prošlošću, ljudska prava i nediskriminacija, ustavno pravo. Autorica je objavljenih članaka, analitičkih, naučnih radova u ovim oblastima. Sarađuje sa organizacijama civilnog društva u regionu već jako dugo, a položajem žena na tržištu rada se bavi kroz aktuelni istraživački rad za Helsinški parlament građana Banja Luka (regionalni projekat Unapređenje ženskih radnih prava).

Suada Karić je profesorica stručnih predmeta iz oblasti nutricionizma. Idejna je pokretačica prvog smijera Nutricioinist tehničar u BiH i voditeljica tima za izradu Pravilnika o ishrani učenika u Kantonu Sarajevo. Edukatorica u oblasti pravilne ishrane i zdravih životnih stilova kroz sve životne dobi, te predsjednica Udruženja “Životni stil”. Također, aktivno radi na osnaživanju žena i promociji prava žena kada su u pitanju obrazovanje i kultura. Dugogodišnja je aktivistica kada je u pitanju zaštita životne sredine, a angažovana je i kao dopredsjednica Gorana Kantona Sarajevo. Predsjednica je sekcije žena Sindikata srednjeg obrazovanja nauke i kulture – i na kantonalnom i na državnom nivou, a koordinatorica je i Foruma žena SSSBiH.

O moderatorici:

Besima Borić se političkim radom bavi se od rane mladosti i dugi niz godina je intenzivno uključena u politički i društveni život u BiH. Profilirala se na pitanjima socijalne politike i ravnopravnosti spolova. U periodu 2001-2002. u Sarajevskom kantonu sa uspjehom obavljala funkciju ministrice za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice, te je u više navrata birana u Skupštinu Kantona Sarajevo i Zastupnički dom Parlamenta FBIH. Osnivačica je i dugogodišnja predsjednica Foruma sindikalnih aktivista i aktivistica SDP BIH (2007-2015) i kao takva radi na razvijanju političko-sindikalnog dijaloga i zaštiti radničkih prava. Posebno radi na razvijanju modela participacije civilnog društva (Sindikata i NVO) u donošenju odluka i zakona u zakonodavnim tijelima i razvijanju mehanizama za tu participaciju. Radi na saradnji žena iz političkih partija i NVO. Dala je puni doprinos u razvoju ženskog pokreta i unapređenju politike ravnopravnosti spolova u BiH i regiji. Aktivna je učesnica Ženske socijaldemokratske mreže za Jugoistočnu Evropu. Učesnica je niza domaćih i međunarodnih konferencija na temu ravnopravnosti spolova i socijalne politike.

Kontekst

Ideja i simbolika 8. marta vezuje se za početke industrijalizacije i 1857. godinu, kada su se tekstilne radnice u New Yorku organizovale da bi skrenule pažnju na loše uslove rada i niske plate. Policija je razbila njihove demonstracije, ali je to rezultiralo osnivanjem prvog sindikata radnica. Protesti 8. marta su se događali i narednih decenija, a najmasovniji i najpoznatiji je bio 1908. godine kada je 15.000 žena marširalo New Yorkom tražeći kraće radno vrijeme, bolje plate i pravo glasa. U Kopenhagenu je 1910. godine održana prva Međunarodna ženska konferencija, koju je organizovala Socijalistička internacionala, kada je na prijedlog socijalistkinje Clare Zetkin ustanovljen Međunarodni dan žena. Ideja je bila da žene svuda na svijetu 8. marta organizovanije, masovnije i glasnije nego inače, skreću pažnju na uslove rada i zahtijevaju prava koja im pripadaju. Godine 1911. Međunarodni dan žena obilježilo je preko milion osoba u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj, koje su izašle na ulice da podrže pravo žena na rad, na obrazovanje, na učešće u političkom životu. Mart 1911. pamti se i po požaru u jednoj njujorškoj fabrici, kada je poginulo više od 140 radnica, većinom imigrantkinja.

Žene Bosne i Hercegovine organizovale su prvi masovni javni skup 8. marta 1913. godine, na Međunarodni dan žena. Taj skup se pretvorio u protestni skup na kojem su okupljene zahtijevale, prije svega, ekonomsko i političko oslobađanje žena. Na skupu je pročitan i pozdravni telegram Clare Zetkin, koji je poslala u ime Međunarodne organizacije socijaldemokratkinja. Proslavljanje 8. marta je postalo dio kulture mnogih zemalja, koje su baštinile ideje o važnosti radničke, socijalističke, ekonomske i političke borbe protiv nejednakosti, seksizma i svih drugih nepravdi koje proizlaze iz neravnopravnosti spolova. Ujedinjeni narodi su 1977. godine donijeli rezoluciju o redovnom obilježavanju 8. marta kao Međunarodnog dana žena.