Pregled predavanja – Feministička škola 24. i 25. juli

Prošle sedmice (24.07. i 25.07.) smo održali_e drugi set predavanja u sklopu Feminističke škole Žarana Papić. Naši_e polaznici_ce su se pobliže upoznali_e sa feminističkim djelovanjem, raznolikostima feminističkih teorija i praksi, ženskim udruživanjima i neplaćenim kućnim radom. Kroz ova dva dana imali smo priliku slušati predavanja sljedećih predavačica: prof.dr. Zlatiborka Popov-Momčinović, mr. sc. Selma Kešetović i Dr.sc. Nikolina Obradović, izv.prof. U nastavku donosimo kratak pregled pojedinačnih predavanja.

Prof. dr Zlatiborka Popov-Momčinović: Feministička djelovanja, ženska udruživanja i ženski pokreti u različitim Jugoslavijama i Bosni i Hercegovini

U sesiji se ukazalo na glavne oblike organizovanja žena na ovim prostorima u različitim istorijskim periodima, s ciljem razvoja svijesti da su ženski pokreti postojali i da predstavljaju autentičnu formu i sadržinu ovdašnjih civilnih scena. To je utoliko važnije s obzirom da dominira selektivna kultura sjećanja koja s jedne strane potire ono feminine, a s druge strane negira naslijeđa različitih epoha. Pošlo se najprije od same definicije društvenih pokreta kao kolektivnih aktera civilnog društva i na značaj ženskog pokreta kao otpora unutar otpora (npr. u periodu Francuske revolucije, Američke revolucije, revolucionarnih gibanja ‘68). Potom se ukazalo na glavne oblike ženskog angažmana kroz različite historijske periode, od Austro-Ugarske do danas. Dostignuća pokreta su brojna i ogledaju se u lobiranju za donošenju zakona, monitoringu institucija, istraživačkom radu i protestnim aktivnostima, i formiraju se ženske mreže (npr. Antifašistički front žena, Sigurna mreža, RING, Ženska mreža, Ženska romska mreža) koje danas za razliku od drugih mreža u bh. društvu karakteriše održivost i ustrajnost. No, razmrvljenost pokreta, veliki broj udruženja i projektna/donatorska usmjerenost ženskih NVO se nekad tumače kao znak slabosti i nedovoljne solidarnosti unutar ženskog pokreta.

Mr.sc. Selma Kešetović: Raznolikost feminističkih političkih teorija i praksi. Različite struje feminizma i osnove teorijskih koncepata. Tri vala feminizma

Kada govorimo o feminizmu, govorimo o feminizmima, jer feminizam nije samo jedan nego predstavlja različite stuje i pokrete koji se međusobno u nekim politikama spajaju, a u nekim radikalno razilaze. Predavanje se upravo fokusiralo na različite struje feminizma poput radikalnog, marskističkog, crnog, liberalnog, postmodernog, cyber feminizma i eko feminizma. Radikalni feminizam sa predstavnicama Catharine MacKinnon i Andrejom Dworkin osnovu ugnjetavanja žena vidi njihovu seksualnu objektivizaciju, i kao njezinu posljedicu, tri grane seksualne eksploatacije: prostituciju, pornografiju i surogat majčinstvo, dok se liberalni feminizam fokusira na pravo izbora žene i ravnopravnost svih rodova u kojem i ove tri grane mogu biti zaštićeni i legitimni poslovi. Crne feministice ističu svoju dvostruku drugost zbog čega se često ne mogu da poistovijete sa feminizmima bijelih žena koje su, u odnosu na njih, privilegirane i bolje plaćene. Judith Butler je otvorila vrata postmodernom i queer feminizmu, jer njezina teorija roda ne govori da je samo rod konstrukt nego da je to i tijelo, te da spol kao takav ima svoju povijest i nismo mu mogli/e pristupiti bez falogocentričnog pogleda.

Dr.sc. Nikolina Obradović, izv.prof.: Neplaćeni kućanski rad. Ekonomija brige

Socijalna politika koja stavlja odgovornost za brigu o djecu, osobama sa invaliditetom, starim i nemoćnim na porodicu, podržava mušku dominaciju u sferi plaćenog rada, ali i mušku dominaciju u kući. Ova vrsta socijalne politike je opresivna prema ženi jer poslovi brige padaju prvenstveno na njena pleća i nisu plaćeni. U tim okolnostima njen pristup tržištu rada je ograničen i ona je ovisna o muškarcu i njegovom dohotku. Kako je rodna neravnopravnost na tržištu rada posljedica rodne neravnopravnosti kod kuće, socijalna politika mora utjecati na ravnopravno raspodjelu poslova brige i neplaćenog kućanskog rada između muškarca i žene i time omogućiti da žene na ravnopravnoj osnovi sa mušakrcima sudjeluju na tržištu rada.

“Postignuća ženskog angažamana u civilnom društvu u različitim periodima čine integralni dio našeg femininog iskustva, iskušenja i borbi, i novih izazova koji se naziru. “ – prof. dr Zlatiborka Popov-Momčinović

„Živimo u svijetu u kojem svaki od ovih feminizama ergzistira istovremeno i nastoji osvijetliti mizogine i patrijarhalne norme koje nam se nameću kao jedine prirodne i jedine validne. Znanje o pokretima i feministicama/feministima prije nas sprečava prekid kontinuiteta borbe čemu se patrijahalne norme uvijek nadaju.“ – mr.sc. Selma Kešetović

„Politika deregulacije i fleksibilizacije tržišta rada će omogućiti pristup poslovima i razbiti stare privilegije.“ – Dr.sc. Nikolina Obradović, izv.prof.