Piše: Nejra Agić

Nedavna rasprava u Parlamentu Federacije BiH o amandmanu na budžet Federacije prema kojem bi se sredstva za povećanje plata za 4,5% u javnoj upravi preusmjerila kantonima za sufinansiranje naknada porodiljama i trudnicama, aktuelizirala je nikad riješeno pitanje prava porodilja u BiH. Iako bi preusmjerenje bilo samo interventna, a ne dugoročna mjera, neusvajanje amandmana pokazalo je kako još uvijek nema dovoljno jake političke volje da se konačno donese jedinstveno rješenje na nivou Federacije BiH, koje bi podrazumijevalo jednaka prava za sve žene-majke u Federaciji BiH – njih više od 18 000 godišnje.

Pitanje zaštite porodica s djecom, odnosno majki porodilja u Bosni i Hercegovini, regulisano je entitetskim Zakonima o radu, dok su Javni fond za dječiju zaštitu u RS-u i kantoni u Federaciji nadležni za njihovu primjenu. Različiti propisi u svakom kantonu rezultiraju veoma neujednačenim visinama porodiljnih naknada u različitim dijelovima iste države.

Tako, naprimjer, nezaposlena porodilja u Ilijašu (Kanton Sarajevo) mjesečno prima naknadu od 266 KM, dok porodilja koja živi u Brezi, samo desetak kilometara dalje (Zeničko – dobojski kanton), ima pravo samo na jednokratnu naknadu u iznosu od 150 KM.

Nepostojanje jedinstvenih propisa niti na federalnom, niti na državnom nivou, dovode do diskriminacije među porodiljama, i to ne samo na geografskoj osnovi. Ženama zaposlenim u javnom sektoru primanja u toku porođajnog dopusta nisu umanjena – one primaju naknadu u stopostotnom iznosu, u odnosu na one koje su u realnom sektoru, a koje primaju određeni procenat plate u ovisnosti od kantona do kantona. Isplata razlike plate u privatnom sektoru ostavljena na volju poslodavcu, dok je u javnom sektoru ova obaveza definisana posebnim kolektivnim ugovorima te se isplaćuje iz budžeta.

FEDERACIJA BiH

U Federaciji BiH ovo pitanje je regulisano Zakonom o radu i Zakonom o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom, u kojem se navodi da se naknada umjesto plaće ženi – majci u radnom odnosu utvrduje u procentu od ostvarene plaće u periodu od šest mjeseci prije porođaja, valorizirane po osnovu rasta plaća na području kantona u tom periodu. Procenat plaće se utvrduje propisom kantona. Period za koji se računa prosječna plaća također se razlikuje od kantona do kantona.

S obzirom da se naknade u većini kantona računaju u odnosu na prosječnu plaću u Federaciji, a čija visina blago varira svaki mjesec, za jednostavniji prikaz primanja porodilja po kantonima, koristit ćemo prosječnu platu za Federaciju za 2018. godinu koja je iznosila 889 KM.

Kanton Sarajevo

Prema Zakonu o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice s djecom Kantona Sarajevo, za žene zaposlene najmanje 12 mjeseci prije odlaska na porodiljsko odsustvo, nakanda iznosi 60% prosječne plaće u Federaciji ili 533 KM, u trajanju od jedne godne neprekidno od dana stupanja na porodiljsko odsustvo.

Majka koja ima zaključen ugovor o radu manje od 12 mjeseci, kao i majka koja nije u radnom odnosu, imaju pravo na iznos naknade od 30% prosječne plaće, odnosno 266 KM.

Pravo na jednokratnu pomoć za opremu novorođenog djeteta u iznosu od 311 KM, te pomoć u prehrani djeteta do šest mjeseci i dodatnu ishranu, ostvaruje se samo ukoliko su ispunjeni uvjeti za ostvarivanje prava na dječiji dodatak. Dječiji dodatak obezbjeđuje se porodicama čiji prihodi po članu domaćinstva ne prelaze iznos od 177 KM.

Unsko – sanski kanton

U ovom kantonu, pitanje porodice s djecom regulisano je Zakonom o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice s djecom Unsko – sanskog kantona. Majka koja je u radnom odnosu, odnosno prijavljena na penziono – invalidsko i zdravstveno osiguranje, ima pravo na naknadu od 50% njene prosječne plaće ostvarene u prethodnih šest mjeseci. Iznos naknade utvrđuje se za svaku majku posebno, s tim da taj iznos ne može biti manji od 50% prosječne plaće na području Kantona u prethodnoj godini.

Novčana pomoć za vrijeme porođaja žene koja nije u radnom odnosu, ostvaruje se u vidu jednokratne pomoći u iznosu od 100 KM.

Tuzlanski kanton

Prema Zakonu o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice s djecom Tuzlanskog kantona, naknada umjesto plaće utvrđuje se u procentu od 90% ostvarene prosječne plaće u periodu od šest mjeseci prije porođaja, valorizovane po osnovu rasta plate na području Kantona u tom periodu, s tim da ne može biti niža od 30% prosječne plaće. Naknadu plate obračunava i isplaćuje poslodavac iz svojih sredstava.

Nezaposlene porodilje u TK ne primaju mjesečnu naknadu, osim što se od 2017. godine isplaćuje jednokratna novčana podrška porodiljama u visini 20% prosječne plate u kantonu.

Jednokratna pomoć za opremu novorođenog djeteta u iznosu od 15% prosječne plaće, pomoć u prehrani djeteta do 6 mjeseci i dodatak na ishranu za majke dojilje ostvaruje se ako su ispunjeni uslovi za dodatak na djecu, odnosno ako mjesečni prihodi u porodici po članu domaćinstva ne prelaze iznos od 15% prosječne plaće.

Zeničko – dobojski kanton

Zakonom o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice s djecom ZE – DO kantona, naknada umjesto plaće ženi-majci u radnom odnosu isplaćuje se za vrijeme korištenja porodiljskog odsustva i iznosi 80% prosječne plaće koju je žena ostvarila u periodu od šest mjeseci prije porođaja, s tim da ona ne može biti veća od prosječne, posljednje objavljene neto plaće Kantona. Pored ove naknade, poslodavac može isplatiti sredstava do punog iznosa plaće zaposlenice koja je na porodiljskom bolovanju.

Ukoliko majka u periodu od šest mjeseci prije porođaja nije primila ili nije redovno primala plaću, naknada ne može biti manja od 200 KM.

Novčana pomoć za majku koja nije u radnom odnosu ostvaruje se u vidu jednokratne novčane pomoći od 150 KM, ali pod uvjetom da mjesečni prihodi domaćinstva, ostvareni u periodu od šest mjeseci prije porođaja, ne prelaze iznos od 50 % prosječne plaće Kantona. Porodilje koje ispunjavaju ove uvjete, ostvaruju pravo i na jednokratnu pomoć za opremu novorođenog djeteta, na pomoć u prehrani djeteta do 6 mjeseci i dodatnu ishranu za majke dojilje.

Bosansko – podrinjski kanton

Za zaposlene porodilje, naknada se utvrđuje u procentu od 80% od ostvarene plaće u periodu od 6 mjeseci prije porođaja, ali ne može biti manja od 70% od zadnje objavljene prosječne plaće u privredi Kantona, navodi se u Zakonu o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zašiti porodice s djecom Bosansko – podrinjskog kantona.

Majci koja nije u radnom odnosu predviđena je naknada u iznosu od 150 KM u trajanju od 12 mjeseci.

Jednokratna pomoć za opremu novorođenog djeteta u iznosu od 35% zadnje objavljene plaće u privredi Kantona i pomoć u prehrani djeteta do šest mjeseci i dodatna ishrana za majke-dojilje ostvaruju se ukoliko su ispunjeni uvjeti za ostvarivanje dodatka na djecu (porodica čiji mjesečni prihodi po članu domaćinstva ne prelaze iznos od 25 % od prosječne plaće privrede Kantona).

Srednjobosanski kanton

Zakonom o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zašiti porodice s djecom, regulisano je ovo pitanje i u Srednjobosanskom kantonu. Naknada umjesto plaće ženi-majci u radnome odnosu utvrđuje se u procentu u kojem poslodavac redovno uplaćuje doprinose za penzijsko i invalidsko, te zdravstveno osiguranje porodilje, s tim da ne može biti veća od 50% od iznosa ostvarene plaće za period od šest mjeseci prije porođaja.

Novčana pomoć majci koja nije u radnom odnosu ostvaruje se kao jednokratna novčana pomoć u iznosu od 35% prosječne plaće ostvarene u prethodnoj godini u Kantonu.

Pravo na jednokratnu pomoć za opremu novorođenčeta ima majka ako njezino domaćinstvo može ostvariti pravo na dječiji doplatak, odnosno ako ukupni mjesečni prihodi porodice po članu domaćinstva ne prelaze iznos od 22% prosječne plaće u Kantonu.

Pravo na pomoć u ishrani djeteta do šest mjeseci i dodatnu ishranu za majke-dojilje također imaju samo korisnici prava na dječiji doplatak.

Hercegovačko – neretvanski kanton

Do 2017. godine u ovom kantonu nije postojao zakon koji bi regulisao prava porodilja. Sada, Zakonom o zaštiti obitelji sa djecom Hercegovačko – neretvanskog kantona, utvrđena je naknada ženi-majci u radnom odnosu za godinu dana, u iznosu od 40% od prosječne plaće koju je ostvarila u periodu od šest mjeseci prije početka korištenja porodiljskog odsustva. Naknada ne može biti veća od visine prosječne plaće isplaćene u Federaciji u prethodnoj godini.

Novčana podrška majci koja nije u radnom odnosu iznosi 177 KM u priodu od šest mjeseci, pod uvjetom da ukupan prihod po članu kućanstva ne prelazi iznos 133 KM.

Majka može ostvariti pravo na dodatak na djecu ukoliko ukupni mjesečni prihod po članu domaćinstva ne prelazi 15%  prosječne plaće ostvarene u prethodnoj godini u Federaciji BiH.

Jednokratna potpora za opremu novorođenog djeteta ostvaruje se za svako novorođeno dijete, ukoliko su ispunjeni uvjeti za ostvarivanje prava na dodatak na djecu.

Zapadnohercegovački kanton

Zakonom o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zašiti porodice s djecom Zapadnohercegovačkog kantona, naknada umjesto plaće ženi-majci u radnom odnosu utvrđuje se za prvih šest mjeseci u procentu od 80% od njene ostvarene plaće na koju su plaćani doprinosi u periodu od šest mjeseci prije porođaja, a za drugih šest mjeseci u fiksnom iznosu koji utvrđuje Vlada Županije odlukom.

Ženi-majci koja nije u radnom odnosu pripada novčana pomoć u iznosu od 250 KM u trajanju od šest mjeseci.

Kanton 10

Pravo zaposlenih majki regulisano je Odlukom o pravu na naknadu plaće ženi-majci, za vrijeme odsutnosti s posla radi trudnoće, porođaja i njege djeteta. Pravo na naknadu umjesto plaće u trajanju od 12 mjeseci ostvaruje majka koja je neposredno prije početka korištenja porodiljskog dopusta ostvarila radni staž od najmanje jedan mjesec. Naknada se utvrđuje u stopostotnom iznosu od plaće ostvarene u prethodnom mjesecu, s tim da naknada ne može biti veća od prosječne plaće, niti manje od najniže plaće na području Federacije BiH prema posljednjim objavljenim podacima.

Poslodavac može ženi-majci izvršiti isplatu razlike naknade plaće do iznosa stopostotne plaće ili isplatiti cijelu naknadu plaće na teret svojih sredstava.

Odlukom o pravu na novčanu naknadu neuposlenim majkama, pravo se ostvaruje od dana rođenja djeteta do navršene godine dana starosti djeteta. Visina naknade je 100 KM mjesečno.

Posavski kanton

Prema Zakonu o porodnim naknadama zaposlenim majkama Posavskog kantona, pravo na naknadu ima majka koja je bila u radnom odnosu najmanje šest mjeseci neprekidno prije poroda. Naknada se isplaćuje dvanaest mjeseci u visini 80% njene prosječne neto plaće, ali ne može biti veća od 500 KM mjesečno, niti manja od najniže neto plaće na području Federacije Bosne i Hercegovine.

Poslodavac može, na teret svojih sredstava, majci izvršiti isplatu razlike naknade plaće do iznosa stopostotne plaće ili isplatiti cijelu naknadu plaće.

Naknade nezaposlenim majkama nisu regulisane zakonom, nego se određuju godišnjim odlukama, a isplaćuju se u trajanju od šest mjeseci u iznosu od 150 KM mjesečno.

REPUBLIKA SRPSKA

U Republici Srpskog, pitanje majki porodilja regulisano je Zakonom o radu i Zakonom o dječijoj zaštiti, te je osnovan poseban fond za finansiranje porodilja – Javni fond za dječiju zaštitu u RS-u.

Za vrijeme trudnoće, porođaja i njege djeteta, žena ima pravo na porodiljsko odsustvo u trajanju od godinu dana neprekidno, a za blizance i svako treće i naredno dijete, u trajanju od 18 mjeseci. Za vrijeme korištenja porodiljskog odsustva, žena ima pravo na naknadu plaće u visini prosječne plaće koju je ostvarila u toku posljednjih 12 mjeseci. Naknada se mjesečno usklađuje sa rastom prosječnih plaća u entitetu.

Pomoć za opremu novorođenčeta ostvaruje majka za svako novorođenče bez obzira na materijalni status. Iznosi 250 KM u jednokratnom iznosu.

Pravo na materinski dohodak ostvaruje nezaposlena majka (6 mjeseci prije poroda) u trajanju od 12 mjeseci, a za blizance i svako treće dijete 18 mjeseci i on iznosi 405 KM.

Dodatak na djecu ostvaruje majka za drugo, treće i četvrto dijete u porodici, zavisno od materijalnog položaja porodice, odnosno ukoliko mjesečni prihodi po članu porodice ne prelaze iznos od 20% najniže plaće u RS-u u prethodnoj godini za drugo dijete, 21% za treće dijete i 23% za četvrto dijete.

Bez obzira na materijalni status, majka ostvaruje pravo na pronatalitetnu naknadu za trećerođeno i četvrtorođeno dijete koja iznosi: u jednokratnom iznosu 600 KM za trećerođeno dijete i 450 KM za četvrtorođeno dijete.

DISTRIKT BRČKO

U Brčkom, ovo pitanje uređuje se Zakonom o radu i Zakonom o dječijoj zaštiti, prema kojem se naknada plaće za vrijeme porodiljskog odsustva od 12 mjeseci (za blizance 18 mjeseci) ostvaruje na teret budžeta Brčko distrikta, pod uslovom da su uplaćivani doprinosi za penzijsko i zdravstveno osiguranje. Naknada iznosi 50% posljednje objavljene prosječne plaće u Distriktu.

Žena koja nakon korištenja porodiljskog odsustva radi puno radno vrijeme ima pravo na odsustvo s posla dva puta dnevno u trajanju od po jednog sata radi dojenja djeteta, koje može koristiti do navršene jedne godine života djeteta.

Pravo na materinski dodatak ostvaruju nezaposlene majke. On iznosi 15% od prosječne plaće, te se ostvaruje u periodu od tri mjeseca.

Pravo na pomoć za opremu novorođenčeta ostvaruje se bez izuzetka za svako novorođeno dijete u porodici.

NEOPHODNA UNAPRJEĐENJA POLOŽAJA PORODILJA

I Specijalni izvještaj Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH potvrdio je diskriminaciju porodilja u Federaciji BiH. Kako bi se ovo pitanje sistemski uredilo, najefikasnije rješenje bilo bi potpuno prenošenje nadležnosti za ovo pitanje sa nivoa kantona na nivo Federacije BiH te uspostavljanje fonda za porodiljska davanja kroz usvajanje novog zakona. Ovim bi se izjednačile sve porodilje, nezavisno od sektora u kojem rade i kantona u kojem žive. U okviru ove reforme, neophodno je regulisati porodiljska davanja i za nezaposlene žene.

Također, neophodan je kvalitetniji nadzor nad provođenjem zakona, jer, i kada ostvare pravo na nju, porodilje često ostaju uskraćene za naknadu ili isplatu moraju čekati mjesecima.

Mnoge evropske države izjednačile su majke i očeve u zakonima o radu i porodiljnim naknadama. U traženju novih rješenja za ovo pitanje u BiH, trebalo bi raditi na suzbijanju spolne nejednakosti koja je prisutna u postojećim zakonima. Naime, očevi mogu koristiti zakonom za majku predviđeno roditeljsko odsustvo (60 dana u Republici Srpskoj i 42 dana u FBiH) i naknadu samo u slučaju smrti majke, ako majka napusti dijete ili ako iz drugih opravdanih razloga ne može da koristi porođajno odsustvo. Ostatak roditeljskog odsustva i naknadu koja pripada roditeljima mogu koristiti majka ili otac prema njihovom dogovoru.

Pohvalno je što trentno važeći Zakon o radu FBiH i Zakon o radu u RS-u omogućavaju korištenje roditeljskog odsustva za oba roditelja, što smatramo dobrim rješenjem, ali još uvijek postoji potreba unaprjeđenja zakona i propisa koji se odnose na status i prava roditelja na roditeljsko odsustvo.

U cilju unaprjeđenja trenutne regulacije porodiljskog odsustva i zaštite od diskriminacije, početkom 2018. godine u proceduru su upućeni amandmani na Zakon o radu u institucijama BiH, koji imaju za cilj unaprijediti priznanje, zaštitu i ostvarivanje prava prilikom korištenja porođajnog/roditeljskog odsustva. Dio upućenih amandmana nastao je u saradnji sa Sarajevskim otvorenim centrom, a prijedlog amandmana dostupan je na sljedećem linku: http://soc.ba/site/wp-content/uploads/2018/04/Prijedlog-amandmana-na-Zakon-o-radu-u-institucijama-BiH.pdf . Također, Sarajevski otvoreni centar je ponudio prijedlog izmjena i dopuna Zakona o radu FBiH koje je potrebno provesti kako bi se unaprijedila zaštita prava radnica i radnika u vezi sa majčinstvom, očinstvom i brigom djece, kao i da bi se stvorili bolji uslovi za ostvarivanje ravnopravnosti spolova u porodičnom i društvenom životu. Izmjene i dopune su predložene u sljedećoj publikaciji , a namjera istih je ostvariti povoljnije okruženje za zasnivanje porodice i osigurati balans poslovnog i privatnog života.