U periodu od 2015. do 2022. godine najmanje je 75 žena ubijeno u Bosni i Hercegovini, što ukazuje na alarmantne razine ovog fenomena u našem društvu. Prema određenim analizama, 40 posto svih ubistava u zemlji rezultat je femicida. Unatoč povećanom javnom, medijskom i političkom interesu za ovu temu, femicid ostaje značajan problem, a sveobuhvatno adresiranje putem četiri stuba Istanbulske konvencije – ratificirane od strane Bosne i Hercegovine 2013. godine: prevencija, zaštita, procesuiranje i koordinacija politika – uporno izostaje.
Nedostaci i neaktivnost u ovom polju sada se suočavaju s novom prijetnjom: u januaru 2024. godine, 21 organizacija protivila se uključivanju femicida u predložene izmjene Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja nad ženama Republike Srpske. Tvrdile su da uvođenje termina femicid u zakonodavstvo nema za cilj stvarnu zaštitu žena, već “uvođenje rodne ideologije u naše porodično zakonodavstvo i uništavanje tradicionalne obitelji pod krinkom borbe protiv nasilja”.
Nažalost, iskustva diljem Europe, pa i u našem susjedstvu pokazuju da djelovanje takvih antirodnih aktera/ki, poput ove 21 organizacije, namjerno stvara prostor za društvenu, ekonomsku i naposljetku političku legitimnost, koristeći emocije poput straha ili ljutnje. Feministički i LGBTIQ aktivizam se prikazuje se kao prijetnja određenim društvenim normama, poput rodno određenih uloga i porodičnih struktura, a percipirane posljedice poput ugrožavanja dobrobiti djece ili ograničavanja (vjerskih) sloboda iskorištavaju se kako bi potaknule strah i ljutnju prema političkoj korektnosti, “eliti” ili politici općenito. Antirodni akteri/ke oblikuju profesionalizirane diskurse opravdavajući svoje stavove protiv rodne ravnopravnosti, prava LGBTIQ+ zajednice, prava na seksualno i reproduktivno zdravlje i obrazovanja o sveobuhvatnoj seksualnosti, proširujući svoje argumente izvan vjerskih i moralnih osnova, pogotovo koristeći popustljivost moderacije sadržaja na online društvenim platformama i algoritamsko usmjeravanje ljudi ka ekstremnijem sadržaju, kako bi na kraju dosegle i one koji/e donose zakone i politike. Unatoč tome, Bosna i Hercegovina još uvijek stoji na ključnom mjestu i ima priliku spriječiti infiltraciju ovih specifičnih narativa u širi društveni i politički diskurs o pravima žena i LGBTI osoba. Poticanjem zajedništva među političarima/kama, aktivistima/kama, feministima/kama i zagovarateljima/icama, zemlja može aktivno raditi na zaštiti i unapređenju prava žena i LGBTI osoba.
Stoga, povodom 8. marta, Međunarodnog dana žena, organizujemo događaj koji prvenstveno okuplja političare/ke, ali i LGBTIQ aktiviste/kinje, feministkinje, kako bismo se zajedničkim snagama obavezali/e na zaštitu i unaprijeđenje prava žena i LGBTIQ osoba kroz suprotstavljanje retrogradnim antirodnim snagama i narativima, osiguravajući da načela jednakosti, inkluzivnosti i poštovanja ljudskih prava oblikuju društveni i politički pejzaž. Događaj će se održati u hotelu Evropa (Vladislava Skarića 5, Sarajevo) u četvrtak 14. marta u 10.30h. Molimo vas da prisustvo na događaju najavite popunjavanjem kratke forme na ovom linku najkasnije do srijede 13. marta.
Agenda događaja se nalazi ovdje.