Libela: Ravnopravnost spolova mora biti prioritet novog Vijeća ministara BiH
Jučerašnje potvrđivanje imenovanja Vijeća ministara BiH i Vlade FBiH pokazalo je nedovoljnu opredijeljenost političkih stranaka pitanjima ravnopravnosti spolova. U Vladi FBIH sada su četiri ministrice, dok su u državnu vladu imenovane dvije. Ni 20 godina demokratizacije nije BiH odvelo daleko, nego se uočava prisustvo nevidljivog praga, gdje učešće žena ne prelazi okvirnih 20 posto.
Vijeće ministara BiH i vlade entiteta pitanje ravnopravnosti spolova moraju postaviti kao prioritet! I pored neophodnosti socio-ekonomskih reformi, koje proizilaze iz europske (njemačko-britanske) inicijative, od velikog značaja je da te reforme prate i odgovarajuće politike u području ljudskih prava.
Zbog toga, Sarajevski otvoreni centar, od Vijeća ministara BiH i Vlade FBiH traži da se čim prije:
- posveti adekvatna pažnja provedbi Gender akcionog plana 2013-2017;
- usvoji prijedlog Okvirne strategije za provedbu Konvencije o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Istanbulska/CAHVIO konvencija) u BiH za period 2014-2018;
- izmijeni Izborni zakon BiH kako bi se uvele dodane afirmativne mjere, koje će rezultirati većim brojem izabranih žena na lokalnom nivou (lokalni izbori 2016.), ali i u zakonodavnoj vlasti kantona, entiteta i države (opći izbori 2018.);
- osigura adekvatno i kontinuirano financiranje sigurnih kuća/skloništa za smještaj žrtava nasilja u porodici kroz budžete entiteta i kantona, te da se kroz sistemsko praćenje slučajeva nasilja unaprijede javne politike i njihovo provođenje u ovom području;
- zakonima osigura jednako pravo na porodiljsko/roditeljsko odsustvo i redovnu isplatu naknada korisnicima/ama prava, bez obzira na status zaposlenosti na cijeloj teritoriji zemlje, te da se pravo na porodiljsko/roditeljsko odsustvo regulira u okviru sistema zdravstvenog osiguranja, a ne kao mjera socijalne zaštite;
- osigura ravnopravna zastupljenost oba spola na upravljačkim mjestima i odborima javnih poduzeća, kako je to propisano Zakonom o ravnopravnosti spolova BiH, uz oštro sankcioniranje institucija za neprimjenjivanje ove zakonske odredbe.
Pitanje ravnopravnosti spolova ne treba biti pitanje gender mehanizama unutar spektra institucija zakonodavne, izvršne i sudske vlasti države, entiteta i kantona, nego mora postati nadležnost i obaveza svih javnih ustanova. Ova promjena se može samo ostvariti ukoliko dođe do promjene političke paradigme. Organizacije civilnog društva ostat će posvećene praćenju i zagovaranju ovih promjena, poručuju iz Sarajevskog otvorenog centra.
rodna ravnopravnostvladežene u politici