LGBT.BA: Intervju: Saša Gavrić: Izmjenom zakona do bolje zaštite LGBT osoba

Intervju prenosimo sa portala lgbt.ba

Iako Zakon o zabrani diskriminacije postoji od 2009. godine, do sada nije podignuta niti jedna tužba za diskriminaciju LGBT osoba. S druge strane, istraživanja koja su provedena govore o socijalnoj isključenosti i neravnopravnosti ove manjinske grupe. I u slučaju drugih manjinskih grupa, kao što su Romi/kinje ili osobe sa invaliditetom, postoji jako mali broj tužbi. Zbog toga je neophodno da dođe do izmjene antidiskriminacijskog zakonodavstva. Tim povodom razgovarali smo sa Sašom Gavrićem, izvršnim direktorom Sarajevskog otvorenog centra.

LGBT.ba: Šta se trenutno dešava sa Zakonom o zabrani diskriminacije?
GAVRIĆ: Zakon o zabrani diskriminacije usvojen je 2009. godine, ne nužno iz unutrašnje potrebe već zbog pritiska međunarodne zajednice. Zakon zabranjuje diskriminaciju na osnovu “spolnog izražavanja ili orijentacije”, što predstavlja lošu definiciju i odstupa od ustaljenih pravnih termina, imajući na umu da se u pravu koriste termini “seksualna orijentacija” i “rodni identitet”. Od 2009. do danas nije nam poznat niti jedan sudski proces koji se odnosi na diskriminaciju LGBT osoba. Evropska Unija je prepoznala potrebu da se zakon izmijeni, te je zatražila usaglašavanje zakona sa EU pravilima, dok je pravna praksa došla do zaključka da mora doći do izmjene proceduralnih odredbi zakona.

LGBT.ba: Sarajevski otvoreni centar i Agencija za ravnopravnost spolova BiH izradili su niz amandmana na zakon. Koji su ključni prijedlozi kada govorimo o diskriminaciji LGBT osoba?
GAVRIĆ: Zaštita LGBT osoba od diskriminacije je dio širih promjena koje se odnose na diskriminaciju svih manjinskih grupa. Zato se naši amandmani ne odnose samo na zaštitu LGBT osoba od diskriminacije nego smo predložili jedan cijeli paket amandmana, od kojih, ukoliko se usvoje, LGBT osobe, ali i drugi/e trebaju imati koristi. Jedna od ključnih promjena koju predlažemo jeste bolje određivanje osnova na temelju kojih je diskriminacija zabranjena. Naš prijedlog predviđa zabranu diskriminacije na osnovu spola, roda, seksualne orijentacije, rodnog identiteta, rodnog izražavanja i interspolnosti.

Ukoliko se sve ove osnove i usvoje, zakon bi eksplicitno štitio sve LGBT osobe, ali i intersex osobe i sve one koji/e zbog svog izgleda ili svoje seksualne orijentacije na bilo koji način odstupaju od heteronormativne, binarne, muško-ženske većine. Naročito se nadam da će se prihvatiti prijedlog uključivanja interspolnosti kao osnova na temelju kojeg je zabranjena diskriminacija, kako bi se bolje zaštitile intersex osobe, o kojima se skoro pa nikako ne govori u BiH i regiji.

LGBT.ba: Koje ste još prijedloge iznijeli?
GAVRIĆ: U našem setu amandmana fokusirali smo se na dvije vrste problema. Prvo, željeli smo da se sve odredbe zakona usaglase sa EU pravom, tj. sa pravnim dokumentima Evropske Unije, kao što su osnivački ugovori, povelja o osnovnim pravima ili antidiskriminacijske direktive, imajući na umu da je to obaveza BiH, a i da je pitanje diskriminacije na dobar način riješeno kroz EU dokumente. Tako smo, naprimjer, predložili značajno rezanje odredbi zakona koje govore o izuzećima, odnosno mogućnosti odstupanja od garancije zabrane diskriminacije, koje vjerskim zajednicama daju veliki prostor da diskriminišu, bez da za to odgovaraju. Drugi cilj nam je bio da popravimo proceduralne odredbe, tj. one dijelove zakona koji govore o tome na koji način se podiže i obrađuje tužba u slučaju diskriminacije, a sve sa ciljem da olakšamo pokretanje tužbi i samo dokazivanje istih, u nadi da ćemo tako zaštititi sve žrtve diskriminacije, pa i LGBT osobe.

LGBT.ba: Šta ako se i dalje na sudovima ne budu pojavljivali LGBT slučajevi?
GAVRIĆ: I ovim pitanjem smo se bavili i zaključili smo da se kroz izmjene zakona mora stvoriti obaveza da Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH radi na prevenciji i suzbijanju diskriminacije. Naš prijedlog je da se izradi i usvoji strategija za prevenciju i suzbijanje diskriminacije, koja bi za narednih nekoliko godina definisala konkretne ciljeve i aktivnosti koje se moraju implementirati kako bi se radilo na prevenciji diskriminacije i kako na taj način uopšte ne bi dolazilo do sudskih postupaka. Strategija bi pokrila prevenciju diskriminacije za razne manjinske grupe, a u slučaju LGBT osoba mogla bi uključiti edukaciju državnih službenika/ca o LGBT pravima i diskriminaciji, organizovanje medijskih kampanja za podizanje svijesti ili izradu novih zakona kojim bi se LGBT osobe još bolje zaštitile od diskriminacije.

Usput, moram nas sve posjetiti da se bilo koja diskriminisana LGBT osoba uvijek može javiti na pravno savjetovanje SOC-a i da u slučaju da se odluči da pokrene slučaj može računati na našu besplatnu pravnu podršku.

LGBT.ba: Koji su naredni koraci?
GAVRIĆ: Zahvaljujući prijedlogu OSCE misije u BiH, SOC je dobio nezvanični status posmatrača na radnoj grupi Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, čiji je zadatak da izradi izmjene zakona. Mi ćemo u narednim mjesecima aktivno zagovarati da se ne ide u minimalne, kozmetičke izmjene, nego da se radi na novom zakonu koji bi se još ove godine uputio u parlamentarnu proceduru. Imajući na umu da imamo odlične kontakte sa pojedinim zastupnicama/ima u parlamentu, računamo i na njihovu podršku. Pravi posao svakako će otpočeti nakon što se usvoje izmjene zakona ili novi zakon, jer ćemo se onda morati posvetiti provedbi istog i da što širu društvenu zajednicu upoznamo sa specifičnostima kada govorimo o diskriminaciji LGBT osoba. Radujemo se tim novim izazovima i malim koracima napredovanja kojima doprinosimo.

LGBT.ba se nada da će izmjene i dopune zakona rezultirati boljim Zakonom o zabrani diskriminacije i da će se tako nastaviti stvaranje boljih pravnih okvira za zaštitu svih građana/ki, uključujući i LGBT osobe.

Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o zabrani diskriminacije BiH možete pronaći OVDJE.