Inicijativa za monitoring evropskih integracija BiH objavila je četvrti “Alternativni izvještaj za BiH 2016: Politički kriteriji” koji analizira trenutno stanje u više sektora kao što su stepen demokratičnosti i funkcionisanje države, vladavina prava i korupcija, ljudska prava i prava manjina, te tranziciona pravda. Izvještaj je nastao zajedničkim naporom više desetina osoba i nevladinih organizacija, koje su zajedno nastojale predstaviti aktuelno stanje evropskih integracija BiH iz ugla sektora civilnog društva.

Od ljeta 2015. do ljeta 2016. godine Bosna i Hercegovina jeste zabilježila formalni napredak u evropskim integracijama, ali on nije bio praćen suštinskim reformama, navodi se u izvještaju.

“Najmanje se radilo na zaštiti ranjivih i marginalizovanih grupa i provedbi reformi koje trebaju omogućiti dostojanstven život. Čak se usuđujem reći da je bilo i nazadovanja po određenim pitanjima. Presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetima Sejdić i Finci i predmetu Zornić protiv BiH nisu izvršene, a vlasti nisu učinile ni najmanji napor da se, ako ništa, radi na otklanjanju diskiminacije”, kaže Inela Hadžić, program koordinatorica Sarajevskog otvorenog centra, koordinirajuće organizacije u izradi izvještaja

U sektoru zaštite ljudskih prava, nisu usvojene nikakve značajne i sistematske politike, ali su pohvalne aktivnosti Vijeća ministara BiH na poboljšavanju Zakona o zabrani diskriminacije i Zakona o ombudsmanu koji se nalaze u parlamentarnoj proceduri. Ipak, zabrinjavajuće ostaju opstrukcije pojedinih političkih parija zbog kojih predložene izmjene još uvijek nisu usvojene, navodi se u izvještaju.

Diskriminacija i nasilje su sveprisutni, a i dalje nema napretka u primjeni Zakona o zabrani diskriminacije u sudskoj praksi.

“U oblasti prava žena i rodne ravnopravnosti posebno zabrinjava činjenica da Vlada FBiH i dalje ne ispunjava obavezu finansiranja sigurnih kuća u predviđenom zakonskom okviru, te predlaže izmjene i dopune zakona kojima se predviđa da sigurne kuće moraju biti registrovane u skladu sa Zakonom o ustanovama FBiH, čime se izlažu dodatnom finansijskom i administrativnom opterećenju”, objašnjava Hadžić.

Dio izvještaja posvećen je ulozi civilnog društva u procesu integracija, koja se smatra oslabljenom zbog prakse da se se ključni dokumenti, poput Reformske agende i zakona koji iz nje proizlaze, usvajaju potpuno netransparentno, bez ikakvog uvida ili učešća javnosti.

“Civilno društvo mora postati treći akter ovog procesa (pored države i EU institucija) da bi se on vratio u okvire demokratske prakse”, stoji u izvještaju.

Inicijativa za monitoring evropskih integracija Bosne i Hercegovine koja je sačinila ovaj izvještaj neformalna je koalicija trideset organizacija civilnog društva. Cilj inicijative je praćenje bh. reformi i nadgledanje primjene politike, prava i standarda Evropske unije. Poseban fokus članice organizacije inicijative stavljaju na pitanja demokratizacije, vladavine prava, te ljudskih i manjinskih prava.