SOC.ba intervju: Dalila Mirović: Zastupljenost žena u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti u BiH se ne može smatrati zadovoljavajućom

Komisija za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, u saradnji sa Agencijom za ravnopravnost spolova BiH i Sarajevskim otvorenim centrom, u utorak, 22. septembra 2015, u zgradi Parlamentarne skupštine BiH, sa početkom od 12:00 sati, organizira tematsku sjednicu pod nazivom Ravnopravnost spolova i politička participacija u BiH. Tim povodom razgovarali smo sa Dalilom Mirović, programskom koordinatoricom Sarajevskog otvorenog centra.

SOC.ba: Ravnopravna zastupljenost žena i muškaraca u izvršnoj vlasti i zakonodavnim tijelima jedan je od ključnih pokazatelja ostvarenog stepena ravnopravnosti spolova u svakom društvu. Kakva je trenutna situacija u Bosni i Hercegovini?

MIROVIĆ: Rodna ravnopravnost u političkom životu bh. društva, ali i u svakom drugom, jedan je od najvažnijih faktora za postizanja rodne ravnopravnosti uopšte. Zakon o ravnopravnosti spolova u BiH nalaže da državna tijela na svim nivoima vlasti, tijela lokalne samouprave, kao i političke stranke, moraju da osiguraju i promovišu ravnopravnu zastupljenost spolova u upravljanju, procesu odlučivanja i predstavljanju. Ipak, ni na jednom nivou vlasti i odlučivanja u našoj zemlji, učešće žena ne prelazi 25%. To jeste unutar evropskog prosjeka, ali ne ispunjava zakonom propisan minimalni standard od 40% učešća manje zastupljenog spola.

Podaci do kojih je Sarajevski otvoreni centar došao u analizi Gdje su žene u vladama? Zastupljenost i reprezentativnost žena i muškaraca u izvršnoj vlasti u BiH, potvrđuju da su žene tradicionalno podzastupljene u vladama u Bosni i Hercegovini, a imenovanje ni u jednoj vladi u BiH, od njih 14 (Vijeće ministara BiH, entitetske, kantonalne i Vlada Brčko distrikta BiH), do danas nije izvršeno na način da je ispunjen cilj iz člana 20. Zakona o ravnopravnosti spolova BiH – prečišćeni tekst (Službeni glasnik BiH, broj: 32/10). U trenutnom sazivu Vijeća ministara BiH, imenovane su dvije žene, u Vladi Federacije Bosne i Hercegovine imenovane su četiri žene, dok je u Vladi Republike Srpske imenovana premijerka i tri ministrice. U vladama kantona, nijedna žena nije imenovana za premijerku kantonalne vlade, dok je zastupljenost ministrica u kantonalnim vladama iznosila 17,5% (broj ministrica varira od 0% do 25%, u ovisnosti od kantona). Najdrastičniji primjer je Vlada Zeničko – dobojskog kantona, u kojoj nije imenovana ni jedna žena.

SOC.ba: Da li je onda predstavljanje trenutnog stanja u pogledu učešća žena u političkom životu Bosne i Hercegovine i cilj održavanja ove tematske sjednice?

MIROVIĆ: Predstavljanje trenutnog stanja rodne zastupljenosti u zakonodavnim i izvršnim organima na svim nivoima vlasti zastupnicima i zastupnicama u Parlamentarnoj skupštini BiH, kao i ostalim prisutnima na ovoj tematskoj sjednici, jeste jedan od ciljeva koji se želi postići, ali ni u kojem slučaju i jedini. Namjera organizatora je, također, utvrditi da li je bilo pomaka u organima zakonodavne vlasti nakon posljednje tematske sjednice o političkoj participaciji žena i nakon posljednjih izmjena Izbornog zakona BiH kojima su povećane rodne kvote na kandidatskim listama, a i otvoriti diskusiju o rodnoj zastupljenosti u izvršnim organima vlasti.

SOC.ba: Zašto je ova tema važna, odnosno zašto je značajno povećati političku participaciju žena?

MIROVIĆ: Tri su ključna razloga za povećanje političke participacije žena: demokratsko pravo, korištenje resursa i interesno zastupanje. Žene čine polovinu ukupne populacije te imaju pravo na razmjernu zastupljenost u predstavničkim, izvršnim i sudskim tijelima svojih država. Isključivanjem žena iz demokratskih političkih procesa isključujemo dragocjene vrijednosti koje te žene posjeduju – znanja, vještine i sposobnosti. Naravno, tu je i pretpostavka da žene imaju neke posebne interese, te se isključenjem žena iz procesa odlučivanja ti interesi nedovoljno zastupaju u donošenju političkih odluka.

SOC.ba: Sarajevski otvoreni centar je nedavno objavio i preporuke, odnosno modele, kojima bi cilj povećanja političke participacije žena i mogao biti ostvaren, možete li nam reći o čemu se tačno radi?

MIROVIĆ: Preporuke i rješenja koja Sarajevski otvoreni centar predlaže, a koji će biti predstavljeni i na sjednici, mogu se naći u dvije nedavno objavljene publikacije u našoj ediciji Human Rights Papers. Na jednu sam se već prethodno referirala, u pitanju je publikacija Gdje su žene u vladama? Zastupljenost i reprezentativnost žena i muškaraca u izvršnoj vlasti u BiH, u kojoj se ukazuje na to koji je mogući pristup pri regulaciji ovog problema kroz pravne propise, putem kojih se uređuju pravila formiranja vlada. Ponuđeni su i prijedlozi formulacija odredbi, u kojima bi se uvela kvota za oba spola. Očekuje se da će novoformirane vlade i zakonodavna tijela osigurati uvođenje ove posebne mjere u navedene dokumente. Druga publikacija, Kako do 40% žena u zakonodavnim tijelima u BiH? Analiza mogućih intervencija u izbornom sistemu BiH, predstavlja analizu različitih elemenata izbornog sistema Bosne i Hercegovine, od same vrste izbornog sistema, preko uticaja postojeće kvote za liste kandidata i razloga koji umanjuju uticaj kvote, do mogućih intervencija kako bi se otklonile postojeće prepreke.

Što se konkretnih zaključaka izvedenih iz ove dvije analize tiče, smatramo da bi kroz izmjene Izbornog zakona trebalo osigurati sistem koji će, neovisno od rasporeda glasova, rezultirati izborom minimalno 40% žena u parlamentima, a izbor vlada regulisati tako da potvrđivanje sastava vlade nije moguće bez minimuma od 40% žena na ministarskim pozicijama.