IZMJENA PROGRAMA // Ciklus predavanja: “Neko je rekao feminizam?”

Zlatiborka Popov-MomcinovicZBOG BOLESTI PREDAVAČICE ADRIJANE ZAHARIJEVIĆ, PREDAVANJE
NA TEMU
“ŽENA NA GRANICI GRAĐANSKOG – KONTEKST XIX st.” SE ODGAĐA,
TE ĆEMO U ČETVRTAK IMATI PREDAVANJE NA TEMU:

De(kon)strukcija roda-
religijska perspektiva


Dr. sc. Zlatiborka Popov Momčinović
četvrtak, 17. oktobar 2013., 18h
Art kino, KRITERION, Sarajevo

predavanja na BHS jeziku

Ne želimo mi dio kolača, već da napravimo novi“Dorothee Solle, njemačka feministička teologinja

U okviru drugog izlaganja u ciklusu Neko je rekao feminizam, jedan segment će biti posvećen temi rod i religija. Tema je široka zbog same raznolikosti i manifestacije onog religijskog koje se ukršta i prepliće sa onim društvenim i političkim, ali se upravo iz tog razloga otvaraju prostori za dekonstrukciju postojećih praksi isključenja žena iz religijskog reda stvari sa različitih uporišnih tačaka.

Žene su u predmodernim i uopšte zajednicama prije nastanka monoteističkih religija imale bolji položaj kako u društvu tako i u samoj religiji zbog specifičnosti tada vladajućih rituala i neizražene i neprofilisane hijerarhijske strukture onog religijskog, kao i činjenice da se u ovim zajednicama nije artikulisala dihotomija priroda/kultura. Sa pojavom monoteističkih religija ova njihova pozicija se znatno mijenja a na šta će biti stavljen poseban akcenat budući da je riječ o religijama koje dominiraju u Bosni i Hercegovini. Jednostavna analogija koja ne nudi ništa više nego „jeftinu milost“ (sintagma njemačkog teologa Dietricha Bahnhoffera)- Bog na nebu, kralj na zemlji, muškarac u kući je pravdana i vladala na različite načine i „potkrepljivana“ bezupitnošću nad neprikosnovenim tumačenjima koji su „okupirale“ tijela Crkve.

Tzv. analize diskursa često ukazuju da glavni problem leži u načinu interpretacije i interpelacije roda i religije u svijest i podsvijest usled dominacije patrijarhalnih upisivanja značenja u tekst, što je rezultiralo u ženskoj podređenosti unutar vjerskih zajednica, njihovoj nevidljivosti i nečujnosti. Kako diskursi teže totalizaciji i normalizaciji javljaju se „mrlje“ i „frakture“ budući da nijedan diskurs ne može da ostvari totalitarizirajuću homogenost. No, kao ono što je na rubu onoga pa makar ono bilo i široko i usmereno ka eshaton-u- kao što je ono religijsko, žene su kao neko unutar a u isto vreme i izvan sistema gradile nova značenja o vlastitom položaju i ulozi u vjerskim zajednicama. U ovom izlaganju će se upravo naglasak staviti na ove prostore i mogućnosti za dezidentifikacijski otpor i za prevazilaženje podređene uloge žena u crkvi, interpelacije i hrabri poduhvati koji su počeli još u srednjem vijeku (npr. u Evropi za vreme čuvene Querelle de femmes).

Akcenat će se staviti na tri dominantne paradigme kada je o položaju žena u religijama uopšte i vjerskim zajednicama riječ- teorija podređenosti, teorija komplementarnosti, teorija jednakosti, na važnost drugačijih interpretacija koje se prije svega razvijaju unutar tzv. feminističke teologije, „političke teologije“, teologije oslobođenja a referiraće se i na neka skorašnja istraživanja sprovedena u BiH o položaju žena u ovdašnjim vjerskim zajednicama i dominantnim religijskim tumačenjima ovog suodnošenja.

Jedan od segmenta izlaganja će biti i važnost iskustva žena kao temelja oko kojeg se vrši kritika vladajućih režima istine koje pod plaštom normalizacije u Fukoovskom smislu teže da održe hijerarhijske odnose u crkvi i da je „izliju“ kao u ritualu pomazanja na čitav svijet kroz ravan simboličke predstave slike svijeta, odn. neba i zemlje.

Dr. Zlatiborka Popov-Momčinović (1975, Vršac) završila je studij sociologije na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Tokom i nakon studiranja radila je u nevladinom sektoru i lokalnim medijima, a od 2005. je angažovana kao asistentkinja na Filozofskom fakultetu Istočno Sarajevo, gdje je i magistrirala sa temom „Politička kultura u periodu tranzicije“. Na Fakultetu političkih nauka u Beogradu je doktorirala 2013. sa temom „Ženski pokret u postdejtonskoj BiH: dometi, inicijative, kontroverze“. Objavila je više od četrdeset naučnih radova iz oblasti političke sociologije, politikologije religije, i feminističke teorije i prakse. Bila je stipendistica Fonda otvoreno društvo Bosna i Hercegovina u okviru „Policy Fellowship Development Project“, i angažovana u nekoliko lokalnih i regionalnih istraživanja kao što su „Religion and Pluralism in Education: Comparative Approaches in Western Balkan“, „Reconciliation and Trust Building in Bosnia and Herzegovina“, „Govor mržnje u Bosni i Hercegovini“, „Parlamentarizam u Bosni i Hercegovini“, „Coming out: Zagovaranje i zaštita prava LGBT osoba“. Zamjenica je urednika bh. časopisa „Diskursi“. Aktivna je i u civilnom društvu. Članica je Upravnog odbora Fondacija CURE. Održala je niz javnih predavanja na temu ženskog pokreta i feminizma, bila angažovana kao predavačica na Ženskoj političkoj akademiji i Političkoj akademiji za mlade lidere.