Od fenomenalnih žena do univerzalne mjere „'ta će ona“
Povodom 16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama, Opća biblioteka “Muhamed Kantardžić” iz Breze, Udruženje žena Jadar iz Konjević Polja i Sarajevski otvoreni centar organizovali su razgovore o tome kako se žene nose sa političkom, ekonomskom i kulturnom stvarnošću, te kako njihova profesija utiče na njihov privatni život. Publika je imala priliku da čuje lične priče žena, i pokojeg muškarca, iz Konjević Polja, Breze, Tuzle i Sarajeva kao i da dobije na poklon knjigu „One su naše danas“, koju su uradile polaznice/i Feminističke škole Žarana Papić.
U Brezi su govorile Mersiha Šehić, direktorica jedne osnovne škole iz Breze, pedagoginja i slikarka, Anida Omanović, novinarka, Vanja Lazić, dizajnerica i ilustratorica i Emina Zahirović-Pintarić, pravnica. Razgovorom je moderirao Mirza Halilčević, novinar i aktivista.
U Konjević Polju su razgovarale Ifeta Mejremic, direktorica UŽ Jadar, Tamara Cvetković, takođe ispred UŽ Jadar, Nedžada Avdić, političarka i aktivistkinja iz Tuzle i Irena Knežević, pedagoginja-psihologinja iz Tuzle, dok je razgovor moderirala Irena Tokić, takođe pedagoginja-psihologinja.
Osim razgovora o radu na knjizi „One su naše danas“ i idejama koje promoviše Feministička škola Žarana Papić, razgovaralo se o sjajnim ženama koje su, kroz odrastanje, uticale na naše sagovornice, i koliko je presudno bio važan uticaj ovih „fenomenalnih žena“, kako ih je jedna učesnica nazvala. Govorilo se o vidljivim i nevidljivim oblicima nasilja nad ženama, kroz lične priče sagovornica i žena iz publike, a osim roda, pokazano je koliko je i dob osnov za nejednak tretman, ali i mjesto stanovanja, ekonomska situacija, zdravstveno stanje. Ispostavilo, kroz lične priče, se da je ejdžizam sveprisutan, jer su žene ili premlade ili prestare da bi se njihovo mišljenje uvažilo. Bilo je riječi i o tipičnim pitanjima i komentarima sa kojima se žene susreću – mogu li žene biti sportski novinari, šta žena traži sama u 11 uveče, kome li je dužna svoju poziciju, tako mlada a direktorica, jadan njen muž, ‘ta će ona, znam je kad je… i sl.
Poslije čitavog napravljenog kruga kroz teme, pitanja i ispovijesti, moglo se samo zaključiti da feminizam nije neko tamo pitanje, već da je feminizam sastavni dio života svake i svakog od nas.
Sarajevski otvoreni centar je od aprila 2015. godine, kroz Feminističku školu, nastavio ženskostudijski program Žarana Papić, koji je 1998. godine pokrenulo i vodilo udruženje Žene ženama, kao prvi studijo ženama u BiH. Do sada su školu završile četiri generacije, a u pripremi je program za 5. po redu Feminističku školu. Školu podržava Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju SIDA.
feministicka skola