EU se pridružuje Istanbulskoj konvenciji. Kako BiH napreduje sa implementacijom?

11. maja 2017. godine Vijeće Evropske unije donijelo je dvije odluke o potpisivanju Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, Istanbulske koncencije, čime je EU potvrdila je svoju predanost borbi protiv rodno zasnovanog nasilja na svojoj teritoriji, ali i globalno, te je ojačala postojeći pravni okvir i njegovu učinkovitost.

Pristupanjem Evropske unije Istanbulskoj konvenciji osigurat će se komplementarnost između država članica i EU te će se omogućiti da EU igra učinkovitiju ulogu na međunarodnim forumima poput Skupine stručnjaka_inja Vijeća Europe o djelovanju protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (GREVIO).

Odluka o potpisivanju prvi je korak u procesu pridruživanja Evropske unije Konvenciji. Nakon službenog potpisivanja, pristupanje zahtijeva donošenje odluka o sklapanju Konvencije. Te odluke trebat će pristanak Evropskog parlamenta.

Istanbulsku konvenciju BiH je ratificirala 07. novembra 2013. godine i to kao 6. zemlja članica Vijeća Evrope. Ovim se BiH obavezala na poduzimanje zakonodavnih i drugih mjera radi osiguranja pravnog, institucionalnog i organizacionog okvira za prevenciju i borbu protiv rodno zasnovanog nasilja, zaštitu preživjelih nasilja te kažnjavanje počinitelja nasilja. BiH je u julu 2015. usvojila i Okvirnu strategiju za provedbu Konvencije o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici u BiH za period 2015–2018,^[1] koja predstavlja sveobuhvatan okvir kojim se definira način provedbe Istanbulske konvencije u BiH i usklađivanje pravnog i institucionalnog okvira s odredbama Konvencije. Nažalost, Okvirna strategija je usvojena bez saglasnosti Vlade RS-a, a RS je donijela odluku da za provođenje iste zaduži Gender centar RS-a.

Utvrđivanje Nacrta Krivičnog zakonika Republike Srpske od strane Vlade RS-a krajem 2016. godine je korak naprijed u pravcu usklađivanja sa standardima Istanbulske konvencije. Značajne novine u oblasti ljudskih prava žena u predloženom Nacrtu su uvođenje novih krivičnih djela, ili dopunjavanje postojećih a) genitalno sakaćenje žena i prinudna sterilizacija b) krivično djelo proganjanja c) krivično djelo udruživanja radi vršenja krivičnih djela trgovine ljudima i djecom d) krivično djelo spolna ucjena e) krivično djelo zadovoljenje spolnih strasti pred djetetom f) krivično djelo prinudno zaključenje braka g) krivično djelo zlostavljanje na radu (mobing).

Neophodno je pristupiti izmjenama Krivičnog zakona FBiH i Krivičnog zakona BD-a, po uzoru na utvrđeni Nacrt Krivičnog zakonika RS, kako bi se isti uskladili sa standardima Istanbulske konvencije, a i kako bi se spunile obaveze preuzete ratificiranjem Konvencije.

Evropski ženski lobi ovim je povodom prodruživanja EU Konvenciji pokrenuo online peticiju ‘Rise up’ kako bi osigurao da EU ratificira i postane dio Istanbulske konvencije što je brže moguće i na najširi mogući način. Peticiju možete potpisati ovdje.

[1] Dostupno na: http://arsbih.gov.ba/wp-content/uploads/2015/10/CAHVIO_Strategija.pdf