Građanski odgovor na zločin iz mržnje i homofobno nasilje

Sarajevsko Art kino Kriterion, mjesto promocije nezavisne umjetnosti ali i prostor u kojem se organizuju brojni umjetnički događaji sa LGBT predznakom, i tačka susreta brojnih posjetilaca i posjetiteljica, u prvom redu mladih gostiju, ponovno je, nakon napada na učesnike/ce Festivala Merlinka u februaru 2014. godine, bio meta napada motivisanog homofobijom.

Naime, u petak, 4. marta 2016, desio se homofobni napad na osoblje i posjetitelje/ice Art kina Kriterion. Četiri mlada momka upala su u kafanu, uzvikivali pogrdne riječi, vrijeđali i prijetili nasiljem, gađali prisutne flašama, pepeljarama i čašama. Osoblju su prijetili da će spaliti kafanu i baciti bombu u slučaju da pozovu policiju.

Osoblje je uspjelo pozvati policiju, policija je stigla dok su se napadači još uvijek nalazili u prostoru, ali privedeni nisu zadržani u pritvoru.

LGBT.ba, Piše Kristina Ljevak
Foto: Klix.ba

U namjeri da se po ko zna koji put kaže ne homofobiji, na poziv Kriteriona, i u znak protesta protiv nasilja iz mržnje, u nedjelju 6. marta, je u ovom kinu organizovan skup na kojem su se okupili/e brojni građani i građanke te predstavnici/e javnog i političkog života. Brojnost odziva i struktura prisutnih učinili su da se pošalje jasna poruka koja podrazumijeva da nasilje izazvano homofobijom više neće biti tolerisano niti će strah od nasilja uticati na buduće aktivnosti iz oblasti promovisanja LGBT prava kao dijela univerzalnih ljudskih prava.

Kriterion za sve

“Kriterion postoji pet godina i mi smo fondacija za promociju kulture i civilnog društva. U ovih pet godina mislim da smo napravili dosta toga, da ste svjedočili fantastičnim projekcijama, predstavama i konferencijama, ali nažalost, dešavale su nam se i ovakve stvari. Ovo je već drugi put da je Kriterion meta napada i zbog toga smo odlučili da ćemo biti jako glasni ovim povodom i zamolili smo sve vas da dođete i da zajednički pošaljemo poruku da se nasilje ni u kojem obliku ne smije dešavati i da ga treba osuditi. Kriterion ostaje ovdje sa otvorenim vratima i nastavit ćemo se boriti. Molimo institucije u ovom gradu i državi da nam se pridruže u toj borbi i pokažu da se ovakve stvari ne smiju događati” rekla je Vanja Lazić, direktorica Kriteriona, okupljenim na protestnom skupu dodajući da je pred svima nama još mnogo druženja u Kriterionu kao prostoru koje je vlasništvo svih nas, a ne samo ljudi koji su u njemu angažovani/e.

Za razliku od napada iz februara 2014. u Kriterionu, ili napada na učesnike/ce prvog Sarajevo Queer Festivala 2008, posljednji napad i protestni skup povodom njega okupio je brojne političare/ke, što ohrabruje i djelimično vraća povjerenje u institucije vlasti ove zemlje.

Posebno je važan dolazak ministra pravde Kantona Sarajevo Marija Nenadića, koji se prisutnim obratio u prvom redu kao građanin, ali i predstavnik institucija vlasti i predstavnik onih koji odgovaraju, kako je naveo u svom obraćanju.

“Ovo nije incident ni nasilničko ponašanje. Zbunjen sam puštanjem počinilaca na slobodu jer ovo je mnogo više od nasilničkog ponašanja i ovome se mora stati u kraj”, rekao je ministar. “Ovo je zločin iz mržnje. Moramo stvari nazvati pravim imenom kako bismo na pravi način na njih i odgovorili. Ovo se ponavlja, a nadam se da se nećemo na ovom mjestu više ovim povodom okupljati.”

“Ne bih pozivala na ljubav već na netoleranciju ovih i sličnih dešavanja ovdje i na svakom drugom mjestu u Bosni i Hercegovini. Mislim da zajedno od večeras trebamo podvući crtu”, rekla je Sabina Ćudić, potpredsjednica Naše Stranke.

Napad na građansku Bosnu i Hercegovinu

Kako smo i navikli/e u prethodnim iskustvima, veliku podršku skupu dali su i predstavnici/e kulturnog života naše zemlje, među njima i rediteljica Jasmila Žbanić.

“Ja sam danas ovdje kao majka kćerke koja izlazi u Kriterion, kao osoba koja se bori za slobodu i za ljubav u svim oblicima. Šokirana sam i zgrožena, jer mislim da je ovo napad na građansku Bosnu i Hercegovinu, da je napad na sve one koji drugačije razmišljaju i koji su drugačiji i zbog toga je izuzetno važno da se kazne u što strožijem obliku, da se ovako nešto ne bi ponovilo. Mislim da svi zajedno trebamo raditi na raskopavanju uzroka, a uzroci leže i u mačo-klerikalnom i patrijarhalnom društvu u kojem živimo”, rekla je okupljenim u Kriterionu rediteljica Žbanić, pozivajući medije i cijelo društvo da se bore protiv svega što nas vodi u 19. vijek.

Svojevremeno je, tokom napada 2008. godine, bio rijetki političar koji je otvoreno stao na stranu pripadnika/ca LGBT populacije i učesnika/ca Sarajevo Queer Festivala, ne tražeći izgovore koje su pronalazili drugi/e za nasilje i zločin iz mržnje. Damir Arnaut, zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i ovoga puta bio je uz one koji/e žele zaustaviti homofobno nasilje. “Žalosno je da se ovakve stvari dešavaju u Bosni i Hercegovini i u glavnom gradu BiH, posebno što su osobe koje su nanijele teške tjelesne povrede puštene iz pritvora. U ovoj zemlji se ne određuje pritvor za teške tjelesne povrede, ali se određuje zbog pogrešne izjave u medijima. Vrijednosti su, izgleda, izvrnute. S druge strane, ohrabruje veliki broj ljudi iz javnog i političkog života koji je dao podršku skupu. Prisutnim se obratio ministar pravde Kantona Sarajevo Mario Nenadić iz SBB-a, tu je još jedna kantonalna ministrica iz SBB-a. Ovo je jedno jasno slanje poruke, ali institucije moraju povećati svoj angažman po ovim pitanjima kako bi se prije svega počinitelji sankcionisali. Jedno je slati poruku, a drugo učiniti sve da se ovakvo ponašanje ne ponovi”, naglasio je Arnaut.

Krivično djelo počinjeno iz mržnje

Predrag Kojović, potpredsjednik Naše stranke i sam žrtva napada 2008. godine na učesnike/ce QSF-a, kontinuirano, vlastitim prisustvom i učešćem u promociji nužnosti izmjena krivičnog zakona, daje podršku LGBT osobama. Učinio je isto i povodom posljednjeg napada. “Meni je drago da su ovdje bili neki ljudi iz kantonalne vlade, pogotovo ministar pravde.To je već veliki napredak u odnosu na ono što smo imali tokom Merlinke i ranije, 2008, u vrijeme prvog Sarajevo Queer Festivala. Prošle sedmice sam u Domu naroda glasao o izmjenama Zakona o krivičnom postupku koje podrazumijevaju prvi put uvođenje krivičnog djela zločina iz mržnje. Ovdje se upravo radilo o krivičnom djelu počinjenom iz mržnje i nadam se da će taj zakon biti što prije usvojen. U tom slučaju, ljudi koji su ovo uradili ne bi bili sada na slobodi i pripala bi im barem najmanja zagarantovana kazna zatvora. Jasno mi je da ljudima koje sve ovo pogađa sve izgleda kao dva minuta pod vodom, ne djeluje puno, ali je strašno. Ali mislim da se važne promjene dešavaju, u prvom redu zahvaljujući Sarajevskom otvorenom centru i njihovim naporima da se i u Parlamentu otvara diskusija o LGBT temama. Raduje me što se na ovako grozan dan, kada bi ljude bilo zaista teško istjerati iz kuće, okupilo ovoliko ljudi i da LGBT zajednica nije sama i ima podršku. Nadam se da će jednog dana biti svoj, podrazumijevalo to seksualnu orijentaciju ili nešto drugo, biti potpuno bezopasno”, rekao je Kojović.

Uz pedstavnike/ce javnog i političkog života, neuobičajeno veliki broj medija bio je prisutan u Kriterionu. Kada bi u istom obimu pratili i druge LGBT događaje, onda kada povod nije napad i kontinuirano pisali o LGBT temama, možda razloga za dolazak ove prirode ne bi ni bilo.

“Ključni je problem što mediji reaguju reaktivno, a ne proaktivno. Rijetko ćete vidjeti da neko od medija samoinicijativno ode kod tužiteljice i pita šta je sa slučajem iz 2014. godine kada se desio napad na učesnike/ce Festivala Merlinka, zašto to još uvijek nisu procesuirali, u čemu je problem, jesu li našli ljude, ako jesu, zašto nisu procesuirani… Nažalost, ta vrsta odgovornosti još uvijek nije prisutna u većini medija. Naravno, ne treba generalizirati, ali se na tome mora raditi. Slično se dešava i sa drugim temama. Mediji se bave jednodnevnim vijestima, a već sutradan postoji nešto drugo što okupira redakciju. Mislim da i samim medijima nedostaje podrška da rade svoj posao profesionalno i odgovorno”, smatra Saša Gavrić, direktor Sarajevskog otvorenog centra, te na opasku kako bi i publika mogla inače biti brojnija dodaje kako masovni odziv ne možemo očekivati ni na drugim mjestima, ali je publika, barem kada je riječ o Festivalu Merlinka, kontinuirano prisutna. “Sve dok je ovako rekao bih da je to znak jednog normaliteta u društvu, ipak se nismo u potpunosti oglušili na kršenje ljudskih prava i nasilje, već smo itekako u stanju da se suprotstavimo tome i damo svoju podršku onim manjinskim zajednicama koje zaslužuju tu podršku”, istakao je Gavrić.

Nismo na početku

Iako bi neupućeni/e nakon svakog homofobnog napada mogli/e pomisliti kako smo uvijek i iznova na početku, svima treba biti jasno da se vrijeme od prije osam godina ili ono ranije kada LGBT teme nisu uopšte bile tema, više nikada neće vratiti.

Učinjeno je mnogo, zahvaljujući prvenstveno civilnom društvu, ali i predstavnicima/ama vlasti koji/e su prepoznale važnost borbe za jednaka prava svih građana i građanki Bosne i Hercegovine.
Uz izmjene zakona, veće zalaganje predstavnika/ca vlasti i agilniji rad medija, važno je još jednom potcrtati neophodnost posjećivanja događaja sa LGBT predznakom, jer je riječ o političkom činu i obavezi svih koji žele da žive u društvu ravnopravnosti, tolerancije i društvu bez nasilja.