Ne ukidajte postojeću rodnu kvotu u Izbornom zakonu BiH, nego je povećajte na 50%

Na inicijativu Sarajevskog otvorenog centra, Inicijativa za monitoring evropskih integracija BiH, Ženska mreža BiH, Incijativa Građanke za ustavne promjene, Sigurna mreža BiH, Mreža pravde u BiH, Mreža za izgradnju mira BiH i Neformalna koalicija Civilni dijalog reaguju:

NE UKIDAJTE POSTOJEĆU RODNU KVOTU U IZBORNOM ZAKONU BIH, NEGO JE POVEĆAJTE NA 50%

Javnost je informisana o posljednjem zasjedanju interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva u BiH. Nažalost, od javnosti je sakrivena jedna značajna promjena koja se odnosi na pitanje ravnopravnog učešća žena i muškaraca. Prijedlog interresorne radne grupe na zasjedanju u Čapljini je bio da se postojeći član 4.19 stav 4. mijenja i da glasi:

Svaka kandidatska lista podnesena za neposredne izbore uključuje kandidate muškog i ženskog spola, koji su ravnopravno zastupljeni. Ravnopravna zastupljenost spolova postoji u slučaju kada je jedan od spolova zastupljen s najmanje 40% od ukupnog broja kandidata na listi, osim ako se lista sastoji od tri kandidata, kada ravnopravna zastupljenost postoji u slučaju kada je jedan od spolova zastupljen s 1/3 od ukupnog broja kandidata.

Ovim prijedlogom se jasno urušava postojeća odredba (rodna kvota), koja je predviđala zastupljenost oba spola od min. 40%, ali ne bilo gdje na kandidatskim listama nego uz obavezno redanje kandidatkinja u prva tri, pet i osam mjesta. Predložene izmjene, koje je na sjednici interresorne radne grupe u Čapljini predložila potpredsjednica HDZ BiH, Borjana Krišto, a koju su jednoglasno podržali/e drugi/e članovi/ice interresorne radne grupe: Lazar Prodanović, Halid Genjac, Ognjen Tadić, Vlado Rogić, Brako Perić, Ahmet Šantić i Josip Grubeša, značajno urušava postojeće pravilo. Tako je npr. po novom prijedlogu moguće sačiniti kandidatsku listu od 20 osoba, od kojih će prvih dvanaest biti muškarci a zadnjih osam žene, što predstavlja značajno nazadovanje. Čemu ove izmjene? Da li se možda ovom odredbom poboljšava izborni proces i uklanjaju izborne prevare? Da li će izborni proces postati demokratičniji?

Mi, organizacije civilnog društva, koje aktivno rade na izgradnji bolje i demokratičnije Bosne i Hercegovine, jasno svoj glas podižemo protiv ovog pokušaja da se žene stave u neravnopravan položaj u političkom životu.
Pozivamo sve članice/ove interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva u BiH, političke stranke, zastupnice/ke i delegatkinje/e Parlamentarne skupštine BiH ali i predstavnike/ce međunarodne zajednice da kroz izmjene Izbornog zakona BiH ne narušavaju postojeće, već nedovoljno efikasne mjere za ravnopravno učešće žena i muškaraca, nego da se umjesto toga pristupi izmjenama koje će uvesti izbornu kvotu od 50% i obavezu naizmjeničnog redanja kandidata i kandidatkinja. Član 4.19, stav (4) se treba izmjeniti i treba da glasi:

Svaka kandidatska lista ima jednak broj kandidata muškog i ženskog spola koji se na cijeloj listi raspoređuju naizmjenično.

Uvođenjem ovakve odredbe, Bosna i Hercegovina bi učinila značajan iskorak ka unapređenju ravnopravnosti spolova u političkom životu. Trenutni nivo zastupljenosti žena je na ca. 20% na svim nivoima vlasti, te ukoliko ne dođe do poboljšanja zakonske odredbe trebaće nam još najmanje 20 godina kako bi se broj žena povećao na min. nivo od 40%. Kako žene čine više od 50% stanovništva one se na adekvatan način trebaju predstaviti i u politici. S toga, ravnopravno učešće žena na izbornim listama treba biti zakonski zagarantovano. U konačnici, pokažimo da Bosna i Hercegovina može biti dobar primjer mnogim drugim državama u jugoistočnoj i istočnoj Evropi, umjesto da postane predmet kritike i primjer loše prakse.

Kontakt: Saša Gavrić, tel 033551001, email [email protected]