Diskusija o transrodnosti mora biti uvedena u javni prostor – Održana prezentacija prve studije o transrodnosti u BiH

U sklopu SOC-ovog programa povodom 16 dana aktivizma i Međunarodnog dana ljudskih prava, u ponedjeljak 07.12. Sarajevski otvoreni centar je održao javnu promociju publikacije „Život van zadatih normi: Transrodnost u BiH“, u prostorijama Mediacentra Sarajevo.

O publikaciji su govorili/e i u diskusiji učestvovali/e autori i autorice – Slobodanka Dekić, Jasmina Čaušević i Damir Banović te Vladana Vasić ispred Sarajevskog otvorenog centra.

Sarajevski otvoreni centar je ove godine imao nekoliko događaja koji su doprinijeli uvođenju priče o transrodnosti u javni prostor. U aprilu se održala radionica u Sarajevu, koju su vodile trans* osobe iz BiH i regiona. Radilo se na jačanju trans* zajednice i formiranju grupa podrške. Tu smo dobili i konkretne inpute šta je to što je trans* zajednici prioritet. U junu 2015. godine održana je velika konfenercija u Sarajevu „Dijalog o transrodnosti“ koja je bila regionalnog karaktera. Učili smo od trans* osoba iz regiona, ali i stručnjaka i stručnjakinja.

Naposlijetku, bilo je vrijeme da sve naučene lekcije sažmemo u jednu sveobuhvatnu publikaciju. Tako „Život van zadatih normi: Transrodnost u BiH“ sadrži tri dijela. U prvom dijelu autorka Slobodanka Dekić se osvrće na osnovne pojmove i fenomene ali i različite oblike trans* zajednica u svijetu i kod nas. Kao dugogodišnja aktivistkinja, osvrnula se na pitanje patologizacije transrodnosti ali i na nevdljivost trans zena, ne samo u trans* pokretima u regionu već i u Bosni i Hercegovini.

Jasmina Čaušević predstavila je istraživanje koje je osmislio i proveo Ryan Daniel Finn sa trans* osobama u BiH. Cilj istraživanja bio je mapiranje problema kako bi se na osnovu dobijenih podataka moglo raditi na poboljšanju prava transrodnih i transeksualnih osoba u BiH. Upitnik je bio opsežan, baziran na sličnim upitnicima koje provodi TGEU i ILGA, a tiče se: porodičnih odnosa, coming out-a, zdravstva, školstva, zaposlenja, nasilja, diskriminacije i pristupa medicinskim uslugama. Raspon godina ispitanika/ca je od 15-56 godina starosti.

O pravnom okviru govorili su Damir Banović, asistent na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu i autor publikacije, te Vladana Vasić, pravnica ispred Sarajevskog otvorenog centra. Uzimajući u obzir zakonske okvire zemalja u regionu ali i u Evropi, kao najbolje rješenje nameće se poseban Zakon o rodnom identitetu umjesto dopuna i izmjena postojećih zakona koji ulaze u sfere zdravstvenog osiguranja, penzionog osiguranja, promjene dokumenata i sl.

Diskusija koja je uslijedila, pokrenula je pitanja potencijalne oznake trećeg pola, senszitivizacije MUP-a u radu sa transrodnim i transeksualnim osobama, patologizacije transrodnosti, društvenih normi, kao i šta mi kao pojedinci i pojednike ali i u sklopu organizacija, institucija i političkih stranaka, koje čine vlast u BiH, možemo uraditi.

Sa nama na panel diskusiji bili su predstavnici MUP-a, Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, predstavnica Institucije ombdusmana, predstavnici i predstavnice političkih stranaka koje su voljne da rade sa nama na zagovaranju i prepoznavanju prava transrodnih osoba u BiH.

Želimo se zahvaliti i ostalim predstavnicima/ama ambasada i nevladinih organizacija i grupama građana/ki iz Banja Luke, Doboja, Mostara, Tuzle, Zavidovića, Zvornika i Živinica koji su iskazali želju i volju da pruže podršku (bilo u vidu pružanja sigurnog prostora, zagovaranja, radionica i sl.) za prava transrodnih i transeksualnih osoba u BiH.

Sa nama su bili i mediji. Prilog sa trećeg dnevnika Federalne televizije možete pogledati ovdje.

U slijedećoj godini idemo još glasnije.