U susret Izvještaju Evropske komisije 2016

Evropska komisija svake godine objavljuje Izvještaj za BiH (prethodno Izvještaj o napretku BiH) u kojem između ostalog tematizira pitanje prava, položaja i stanja LGBTI osoba. Sarajevski otvoreni centar već 4 godine dostavlja podnesak kojim nastoji da iz ugla organizacije koja štiti i radi na unapređenju prava i položaja LGBTI osoba utiče na sadržaj Izvještaja. Tokom 2013. godine u fokusu je bilo pitanje diskriminacije i pitanje izmjena i dopuna Krivičnog zakona FBiH koji je konačno izmjenjen 2016. godine a koji nadalje uključuje regulaciju zločina iz mržnje, između ostalog i na temelju seksualne orijentacije i rodnog identiteta.

Izvještaj iz 2014. godine prioritizirao je pitanje zabilježenih pritužbi Uredu ombudsmana gdje je ustanovljeno da nizak broj LGBTI osoba koristi ovaj mehanizam pri zaštiti svojih prava što ukazuje dalje na nepovjerenje prema institucijama i njihovu nisku proaktivnu ulogu. Također je zapaženo da policija nije adekvatno reagovala da zaštiti učesnike/ce na festivalu Merlinka koji su napadnuti 2014. godine.

Zapažanja i preporuke iz Izvještaja za BiH 2015. godine usmjerene su na obavezu države da propiše zabranu diskriminacije, između ostalog i po osnovu seksualne orijentacije, rodnog identiteta i spolnih karakteristika, što je uz napore Sarajevskog otvorenog centra i urađeno. Još jednom se naglasila i potreba regulisanja pitanja govora mržnje u Krivičnim zakonima Republike Srpske i Brčko distrikta po osnovu rodnog identiteta i seksualne orijentacije.

Podnesak za 2016. godinu sadrži preporuke koje ističu potrebu procesuiranja napada na festivalu Merlinka 2014. godine, kao i napada u Art kinu Kriterion. Preporuke su usmjerene i na potrebu da država usvoji Akcioni plan za ravnopravnost LGBTI osoba i tako osigura mjere za borbu protiv nejednakosti na osnovu seksualne orijentacije, rodnog identiteta i spolnih karakteristika. Izmjene i dopune Zakona o zabrani diskriminacije BiH su usvojene ove godine, kao i izmjene Krivičnog zakona Federacije BiH koje su regulisale zločine iz mržnje na osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta. BiH se još nije ozbiljno bavila pravima transrodnih osoba i istospolnih parova.

2013

Što se tiče prava lezbejki, gej muškaraca, biseksualnih, transrodnih i interspolnih (LGBTI) osoba, Zavod za transfuzijsku medicinu FBiH je izmijenio svoje propise o darovanju krvi i izbrisane su diskriminirajuće odredbe. Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo je pokazalo spremnost da imenuje direktne kontakt osobe u svim policijskim stanicama za LGBTI osobe. Diskriminacija LGBTI osoba i dalje je široko rasprostranjena. LGBTI aktivisti su i dalje izloženi prijetnjama i zlostavljanju. Nisu usvojene izmjene i dopune Krivičnog zakona FBiH, koje po prvi put uključuju i zločin iz mržnje, između ostalog i na temelju seksualne orijentacije i rodnog identiteta, zbog nedostatka podrške u Domu naroda Parlamenta FBiH. Govor mržnje i netolerancija i dalje predstavljaju izvor zabrinutosti.

2014

U pogledu prava lezbejki, gej muškaraca, biseksualnih, transeksualnih i interspolnih (LGBTI) osoba, Zakon o zabrani diskriminacije nije uključivao jasnu definiciju rodnog identiteta i seksualne orijentacije, te propisuje seksualno izražavanje i/ili orijentaciju kao razloge za diskriminaciju. Seksualna orijentacija i rodni identitet ne spadaju u zločine iz mržnje u Krivičnom zakonu Federacije. U Kantonu Sarajevo je 19 policijskih službenika pohađalo obuku iz područja LGBTI prava.

Diskriminacija LGBTI populacije je još uvijek proširena. Govor mržnje, zločini iz mržnje i nasilni napadi protiv LGBTI populacije i branilaca ljudskih prava su porasli zajedno sa većom vidljivošću LGBTI zajednice. Službeni broj zabilježenih pritužbi na diskriminaciju i nasilje u policiji i Uredu ombudsmana je i dalje nizak. Svijest pravosuđa, agencija za provedbu zakona i opšte javnosti o LGBTI pravima je još uvijek na niskom nivou. Učesnici LGBTI populacije na film festivalu Merlinka u Sarajevu u februaru su napadnuti i dvoje ljudi je povrijeđeno. Policija nije ažurno reagovala da osigura zaštitu. Govor mržnje i zločini iz mržnje ostaju razlog za zabrinutost.

2015

U pogledu prava lezbejki, gej muškaraca, biseksualnih, transrodnih i interspolnih (LGBTI) osoba, LGBTI Merlinka festival je održan bez incidenata i uz adekvatnu policijsku zaštitu.

Bosna i Hercegovina je jedna od potpisnica Zajedničke izjave ministara u regionu u okviru IDAHO foruma održanog 2015. (Međunarodni dan borbe protiv homofobije). Potrebno je bilo izmijeniti i dopuniti Zakon o zabrani diskriminacije jer nije sadržavao jasnu definiciju rodnog identiteta i seksualne orijentacije i jer je navodio neadekvatne termine za spolno izražavanje i/ili orijentaciju kao osnove po kojima je zabranjena diskriminacija. Potrebno je izmijeniti i dopuniti krivične zakone Republike Srpske i Brčko Distrikta kako bi uključili rodni identitet i seksualnu orijentaciju kao osnove po kojima je zabranjen govor mržnje.

Uprkos povećanju nasilja, napada i prijetnji prema LGBTI osobama i borcima za ljudska prava, samo mali broj ovih slučajeva je prijavljen policiji. U septembru je Ustavni sud BiH donio odluku da je u slučaju Queer Sarajevo Festivala, koji je održan u oktobru 2008. godine, došlo do povrede slobode okupljanja, kada je napadnuto desetak osoba, dok za napad koji je počinjen 2014. godine na festivalu queer filma Merlinka niko nije krivično procesuiran. Transeksualne osobe su posebno marginalizovana skupina i nikakve mjere nisu predviđene za zakonsko priznavanje promjene spola.

U iščekivanju Izvještaja za BiH za 2016, Sarajevski otvoreni centar pripremio je svoje preporuke šta bi se to u pogledu prava LGBTI osoba trebalo naći u ovom Izvještaju. Naime, već dvije godine nakon Festivala Merlinka, još uvijek niko nije optužen za ovaj napad. Nažalost, u martu u Art kinu Kriterion, desio se još jedan napad koji je uključivao fizičke napade, prijetnje i govor mržnje. Motiv ovog napada nažalost je zanemaren i policija je napade klasifikovala kao prekršaje. Vlade Federacije BiH i Republike Srpske, donošenjem Godišnjih operativnih planova, uvele su niz mjera koje institucije moraju poduzeti. Operativni plan na nivou države se treba usvojiti do jeseni, da bi osigurao sistematičniji i aktivniji pristup bh. institucija pravima LGBTI osoba i inkluziji.

Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani diskriminacije, koji uključuje seksualnu orijentaciju, rodni identitet i spolne karakteristike kao zaštićene osnove usvojen je oba doma Parlamentarne skupštine BiH, a njegovo usvajanje stavilo je Bosnu i Hercegovinu među prve države u Evropi koje zabranjuju diskriminaciju na osnovu spolnih karakteristika i obezbjeđuju interspolnim osobama bolju zaštitu od diskriminacije. Parlament Federacije BiH je, šest godina nakon Republike Srpske i Brčko Disktrikta, izmijenio Krivični zakon i regulisao zločine iz mržnje na osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta. Još uvijek nisu poduzeti nikakvi napori da se pojednostavi pravna procedura promjene spola za transrodne osobe, a pravni sistem ne reguliše socijalna i ekonomska prava istospolnih parova, niti pravno priznaje njihova međusobna prava i odgovornosti.