Sarajevski otvoreni centar je prošle sedmice uputio dopis Komisiji za jednakopravnost spolova Parlamenta Federacije BiH i Odboru jednakih mogućnosti Narodne skupštine Republike Srpske, sa inicijativom za korištenje rodno senzitivnog jezika u Parlamentu FBiH i Narodnoj skupštini Republike Srpske
Upotreba rodno senzitivnog jezika svoj temelj nalazi u Zakonu o zabrani diskriminacije BiH, te Zakonu o ravnopravnosti spolova BiH. U brojnim evropskim državama postoji praksa da se u državnim institucijama koristi rodno senzitivan jezik, a zahvaljujući inicijativi tadašnje poslanice Ismete Dervoz, rodno senzitivan jezik se koristi i u Parlamentarnoj skupštini BiH od 2013. godine. U okviru pomenute inicijative pokrenute su i jednoglasno usvojene u oba doma PSBiH izmjene i dopune sljedećih dokumenata:
– Jedinstvena pravila za izradu pravnih propisa u institucijama BiH;
– Poslovnik Predstavničkog doma PSBiH i Doma naroda PSBiH;
– Izrađeno je i Uputstvo o korištenju rodno senzitivnog jezika u PSBiH sa aneksima: Pojedinačna uputstva s primjerima i Tabela funkcija, zanimanja i zvanja u PSBiH i Sekretarijatu PSBiH, a krajem 2014. godine objavljen je i priručnik Upotreba rodno osjetljivog jezika u Parlamentarnoj skupštini BiH, kao prateći dokument.
Iako u BHS jezicima postoji i muški i ženski rod, ženama se nerijetko obraća u muškom rodu, da bi se dokinula ova diskriminatorna praksa, koja sakriva žene iza muškog roda, Sarajevski otvoreni centar je Komisiji za jednakopravnost spolova PFBiH i Odboru jednakih mogućnosti NSRS predložio sljedeće:
1. Razmatranje i prihvatanje ove inicijative, te predlaganje iste poslanicima i poslanicama na sjednici NSRS, odnosno zastupnicima i zastupnicama u Predstavničkom domu PFBiH;
2. Osnivanje radne grupe koja treba da izradi dokument instruktivne prirode u kojem će biti objašnjeno kako koristiti rodno osjetljiv jezik pri izradi pravnih propisa, poslovnika, u komunikaciji, internim aktima i materijalima, aktima i materijalima koji se šalju drugim institucijama, te drugim situacijama koje to zahtijevaju u Narodnoj skupštini Republike Srpske, odnosno Parlamentu Federacije BiH (analogno dokumentu usvojenom u PSBiH pod nazivom Uputstvo o korištenju rodno osjetljivog jezika u PSBiH);
3. Izrađivanje prijedloga izmjena i dopuna Poslovnika Narodne skupštine Republike Srpske, odnosno Poslovnika Domova Parlamenta FBIH, tako da se u tekstu Poslovnika koristi rodno senzitivni jezik;
4. Predlaganje dopuna i izmjena Pravila normativno-pravne prirode za izradu zakona i drugih propisa Republike Srpske, odnosno Nomotehničkih pravila za izradu zakona i drugih propisa FBiH, koje se tiču upotrebe rodno senzitivnog jezika pri izradi ovih akata.
Nadamo se da će Komisija za jednakopravnost spolova Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH i Odbor jednakih mogućnosti NSRS prepoznati važnost uklanjanja diskriminacije putem jezika sa kojom se žene svakodnevno suočavaju i čime se njihov rad sakriva, da će razmotriti ovaj prijedlog, te na kraju pokrenuti ovu inicijativu da bi se u konačnici u Parlamentu Federacije BiH i Narodnoj skupštini Republike Srpske počeo koristiti rodno senzitivan jezik i prestala diskriminacija žena u ovom smislu.
Na ovim linkovima su dostupna oba dopisa:
Dopis Komisiji za jednakopravnost spolova Predstavničkog doma Parlamenta Federacije
Dopis Odboru jednakih mogućnosti NSRS