Dana 12.09. u sklopu Feminističke škole ”Žarana Papić” održao se još jedan set predavanja iz pravnog modula.
Amila Ždralović, doc. dr.: Urodnjavanje univerzitetskog obrazovnog procesa u BiH: akreditacija, nastava, udžbenici, osoblje
Fokus prvog dijela predavanja bio je na institucionalizaciji rodnih studija koja je posmatrana kroz aspekte izvođenja nastave na fakultetima društvenih i humanističkih nauka, produkciju naučno istraživačkog rada i specijalizirane časopise iz oblasti rodnih studija. Na predavanju je skrenuta pažnja da iako u odnosu na druga dva aspekta možemo zaključiti da ne postoji naučni institut i aktivni časopis iz rodnih studija, proizvodnja znanja se dešava i radovi se publiciraju (možda ne u intentenzitetu u kojem bismo željele) u okolnostima koje su svojstvene i drugim društvenim i humanističkim naukama. Osim u časopisima, značajan prostor za naučno-istraživački rad, otvoren je pri nevladinim organizacijama koje često okupljaju i osobe iz akademske zajednice i preuzimaju na sebe ulogu istraživačkih instituta.
U odnosu na izvođenje nastave, razgovarano je o rijetkim individualnim naporima da se „u učionicama“ razgovara o feminističkim temama, o uvođenju predmeta iz oblasti rodnih studija (najčešće u formi izbornih predmeta) , otporima i preprekama prilikom uvođenja ovakvih tečajeva, ali i samim iskustvima polaznica u sferi formalnog obrazovanja. Posebna pažnja je posvećena postdiplomskom programu Rodnih studija pri Centru za interdisciplinarne studije Univerziteta u Sarajevu.
„Na tragu zapažanja drugih autorica (prije svega prof. Dr. Jasminke Babić Avdispahić) može se zaključiti da su ovaj program bio važan i da je imao pozitivne efekte na urodnjavanje nastavnih procesa i istraživačkog rada. Odnosno, evaluacija ovog programa, pokazuje, između ostalog, da su velikim dijelom profesori/ce, pripremajući se za predavanja na ovom programu, počeli da rade i na urodnjavanju vlastitih matičnih disciplina. Ipak, koliko god da efekti bili pozitivni upravo na matične discipline, negativno su se odrazile na oblast rodnih studija zarobrobljajući ih u prostoru multidisciplinarnog i ne dopuštajući da prerastu u interdisciplinarno područje.“
Ipak, koncept urodnjavanja visokoškolskog obrazovanja ne treba svoditi samo na uvođenje programa i posebnih studija, te je u drugom dijelu predavanja bilo riječi o koracima koje treba poduzeti. Pri tome je fokus rasprave bio na pitanjima urodnjavanja nastavnih planova i programa, kao i nastavnih metoda.
Miroslav Živanovićm mag.: Izrada prijedloga javnih politika u oblasti ljudskih prava i efikasno komuniciranje sa donosiocima odluka
Predavanje i diskusija o javnim politikama u najvećem dijelu obuhvatili su razumijevanje i promišljanje javne politike kao procesa koji obuhvata svako postupanje ili nepostupanje vlasti u odnosu na rješavanje stvarnih društvenih problema. U tom smislu ukazano je i na činjenicu da postojeće ustavno uređenje Bosne i Hercegovine kojim dominira promocija i zaštita prinicipa konstitutivnosti naroda i etnički mehanizmi donošenja odluka, na štetu ustavnog principa promocije i zaštite ljudskih prava, predstavlja izuzetno nepovoljno okruženje za pripremu i provođenje javnih politika. Ipak, naglašeno je da javne politike kao instrument političkog djelovanja nemaju alternativu, te je ključna obaveza odgovornih i progresivnih političkih aktera i građanskog aktivizma zagovaranje i insistiranje na participativnom procesu pripreme i provođenja javnih politika, u kojem će biti zastupljene zajednice i mreže svih relevantnih fomalnih i neformalnih aktera.
Svaki proces pripreme prijedloga javne politike potrebno je voditi kao inicijativu u zajednici čime bi se javna politika afirmisala i kao ključni alat za transformaciju postojeće političke volje, isključivo zainteresovane za generiranje, a zatim i prevazilažnje etnonacionalističkih sukobljavanja, u volju koja će biti usmjerena ka iznalaženju rješenja za realne probleme koji opterećuju svakodnevnicu svih građana i građanki Bosne i Hercegovine.