Prošlu subotu (26.09.) smo održali zadnji set predavanja u sklopu Feminističke škole Žarana Papić. Ovim smo ispratili smo 6. generaciju polaznika_ca. Pohađajući Feminističku školu Žarana Papić polaznici_ce su unaprijedili postojeća znanja i stekli nova u polju feminističkog obrazovanja o praksama, teorijama i konceptima potrebnim za stručno i kritičko javno djelovanje na polju ljudskih prava žena, manjinskih i marginaliziranih grupa, i rodne ravnopravnosti.
Sandra Zlotrg: Feministička lingvistika. Rod i jezik.
U prvom dijelu dana, Sandra Zlotrg, magistrica lingvističkih nauka i direktorica Udruženju za jezik i kulturu Lingvisti, govorila o jeziku u upotrebi. Predavanje počela uvidom u ženski identitet u jeziku, propitujući identitete i načine predstavljanja učesnica, te načine kako nas drugi oslovljavaju. Počevši od rječnika, vidljivo je da se žene često definiraju kao suprotnost muškarcu, a ne kao osobnost za sebe, dok su muškarci definirani prvenstveno kao odrasla osoba muškog spola, ili su definirane kao ljudsko biće koje ima sposobnost rađanja, polno suprotna muškarcu, kao udata osoba, supruga, služavka, što ukazuje da je ženi već pri definiranju uskraćena samostalna uloga. Učesnice/i su se sa predavačicom osvrnulie na seksističku upotrebu jezika, nevidljivost i diskriminaciju žena kroz svakodnevnu i službenu upotrebu jezika, medije, u klasifikacijama zanimanja. Pokušalo se doći do odgovora na pitanje šta radimo jezikom, pogotovo u kontekstu stereotipnih prikaza govora i aktivnosti žena i muškaraca, kao i kako odgovoriti na sveprisutnu seksističku upotrebu jezika, i kako promovirati upotrebu rodno osjetljivog jezika i stvarno ući u moć.
Ira Adilagić i Amna Alispahić: Drugačije, ravnopravne? Društveni status marginaliziranih žena u BiH
Prihvatanje različitosti i potpuna inkluzivnost su novi standard ii zahtjev koji pred nas stavlja moderno evropsko društvo. Zajedno sa Amnom i Irom, polaznici_ce su imali_e priliku razgovarati o različitim aspektima ženske egzistencije u savremenom društvu, a višestruka diskriminacija uzeta je kao polazišna tačka za diskusiju. Iako je feministički pokret baziran na borbi za prava žena, unatoč svim njihovim različitostima, učesnici ove sesije fokusirali su se isključivo na prava žena sa invaliditetom, na njihove potrebe i moguće različitosti. Mnoge žene u našem društvu nisu pogođene diskriminacijom samo po osnovu spola. Postoje značajna ograničenja i prepreke za ravnopravnu uključenost žene sa invaliditetom, kao i za žene koje imaju i sve druge oblike različitosti koje su svakodnevno prisutne u našem društvu (religija, seksualna orijentacija dob, etnička pripadnost i sl.). Predavačice su iznijele pozitivne i negativne primjere i prakse iz oblasti obrazovanja, zapošljavanja, zdravstvene zaštite i sl. Kroz različite primjere iz privatnog i poslovnog života žena sa invaliditetom, prezentovane su sugestije i rješenja kako na adekvatan način svakodnevno pristupati ovoj problematici, kako pomicati granice, razbijati predrasude i stereotipe, te kako svojim angažmanom pomoći i podržati puno uživanje prava ženama sa invaliditetom. Amna i Ira su, tokom našeg razgovora, nekoliko puta istakle da invaliditet nije stanje osobe, već stanje društva. U onom trenutku kad je društvo pristupačno za sve, u svakom obliku i u svim segmentima, brišu se prepreke i otežavajuće okolnosti za sve osobe. Time svi/sve postajemo ravnopravni_e učesnici_e društvenih procesa, a društvena zajednica postaje tačka susreta, saradnje i djelovanja jednakih.
Riječ koordinatorice programa – Delila Hasanbegović
“Zadovoljna sam i sretna što smo u mogućnosti nastaviti sa ovim jedinstvenim feminističkim obrazovanjem trenutno u BiH, i što iz godine u godinu škola živi sa ljudima sa kojima sarađujemo kao predavačima_cama, a posebno polaznicima_ama koji su uvijek jednako entuzijastični, poletni, spremni usvajati nova znanja, dijeliti iskustva i solidarno podržavati i učestvovati u aktualnim feminističkim borbama. Ono što nas čeka u predstojećem periodu su zajedničke akcije/ poduhvati polaznika_ca 6. generacije škole, u skladu sa aktualnim pitanjima u bh. društvu za koja mislimo da im se treba dodatno posvetiti iz naglašene feminističke perspektive i intervencije.“