Svake godine, kao dio Procesa proširenja, Europska komisija poziva organizacije civilnog društva da podnesu procjene razvoja i izazova u zemljama pristupnicama u prošloj godini. Kao ljudska prava u širem smislu, tako i ljudska prava LGBTI osoba, i dalje imaju sve jaču poziciju među Kopenhagenskim kriterijima, koje zemlje kandidatkinje moraju ispuniti prije nego što postanu prihvatljive za prijam u EU. Povratne informacije NVO-a od presudne su važnosti omogućujući Europskoj komisiji da procjenjuje napredak koji je postignut u svakoj zemlji za taj period i da daju jasne smjernice o reformama ili mjerama koje se još trebaju poduzeti.
Svake godine ILGA-Europa, u suradnji s organizacijama diljem Zapadnog Balkana i Turske, sastavlja svoje izvještaje o proširenju, na osnovu kojih se donose zaključci, konkretno u odnosu na ljudska prava LGBTI osoba i identificira se zadaća Europske komisije da podrži zemlje kandidatkinje da ispune izvještaje za narednu godinu.
Iako je to godišnji proces, ove godine je globalni kontekst stanja ljudskih prava LGBTI osoba igrao snažniju ulogu nego prije. Prošla je godina donijela neprekidni tok šokantnih vijesti o očitoj regresiji ljudskih prava LGBTI ljudi širom Europe. Vijesti o neprestanim ilegalnim pritvaranjima i mučenjima gej muškaraca u Čečeniji; državi koja nije sankcionirala uhićenja homoseksualaca i trans žena, njihove prisilne medicinske preglede zbog navodnog suzbijanja prostitucije u Azerbajdžanu; povećanja zločina iz mržnje koje se neosporivo provode u Gruziji; policijske racije LGBTI-friendly noćnih klubova u Bjelorusiji; nasumične zabrane LGBTI događaja u Ankari, da ne spominjemo vijesti izvan Europe, Egipta, Tunisa i drugdje, koje su potresle svijet ljudskih prava. Zbog takvih događanja, situacija na Balkanu koja se odnosi na LGBTI osobe, može se činiti relativno dobrom.
Međutim, osobito u svjetlu regresivnih tendencija koje se mogu promatrati negdje drugdje, važno je adresirati ljudska prava LGBTI osoba na Balkanu. U posljednjih nekoliko godina postignut je velik napredak kada je u pitanju promicanje i zaštita LGBTI prava. Nužno je osigurati da su ta postignuća stvarna i održiva te da ne postanu predmet regresije. Uglavnom upravo zbog procesa proširenja, većina zemalja zapadnog Balkana (s izuzetkom Makedonije i Turske) daleko je ispred nekoliko država članica EU u pogledu zakonske i političke zaštite LGBTI osoba na ILGA-European Rainbow Europe modulu. Pristupanje Europskoj uniji i dalje je ključni cilj većine država pristupnica, pa je proces pristupanja pružio neusporedivu mogućnost stvarne, održive promjene.
U većini država pristupnica, pravni okviri i postojeće politike za promicanje i zaštitu ljudskih prava LGBTI ljudi su jaki. Međutim, provedba i proaktivno rješavanje prožimajućih negativnih javnih stavova ostaje ključno pitanje. Pitanja kao što su zločini iz mržnje, koji nisu klasificirani kao takvi ili učinkovito istraženi, neimplementirani nacionalni akcijski planovi, diskriminirajući obrazovni materijali i govor mržnje i dalje su problem diljem regije, unatoč snažnom zakonodavstvu nasuprot dešavanja.
Nadalje, praznine ostaju u pravnoj zaštiti, bez pravnog priznavanja istospolnih partnerstva i postupaka priznavanja roda diljem regije. Ti su prioriteti presudni za ostvarivanje ljudskih prava LGBTI osoba, a dio su međunarodnih ugovora o ljudskim pravima kojima su zemlje pristupile. Kao takvi, oni su relevantni za kontekst procesa proširenja i možete ih vidjeti u izvještajima koje zemlje podnose. Nažalost, već drugu godinu zaredom, izvještaj je morao istaknuti zabrinjavajuće događaje u Turskoj i posljedice koje ti događaji nose za LGBTI zajednicu i civilno društvo. Stotine akademika, branitelja_ki ljudskih prava i novinara_ki uhićeno je u zemlji; stotine nevladinih organizacija su zatvorene, dok su se ovlasti predsjednika proširile. Zabrana LGBTI događaja izdana je u Ankari, parade ponose koje su nasilno napadnute od strane policije u Istanbulu. Naše izvješće o Turskoj ove godine ne usredotočuje se na zakonske i političke promjene potrebne u Turskoj, već na potporu koju Europska komisija može pružiti braniteljima_kama ljudskih prava koji se nalaze u još gorim situacijama.
Sa pozitivne strane, Makedonija je po prvi put, nakon godina političke stagnacije i mnogih mjeseci nasilne političke krize, nakon parlamentarnih izbora prije gotovo godinu dana ušla u razdoblje pozitivnih promjena. Trenutačni period predstavlja jedinstvenu priliku da Makedonija postigne napredak u zaštiti prava LGBTI osoba, a potrebne aktivnosti istaknute su u ovogodišnjem izvješću o Makedoniji.
Dok naš proces podnošenja izvješća završava, proces za Europsku komisiju tek počinje. Konzultacije s civilnim društvom bit će održane u Briselu i na području država pristupnica u januaru. Nakon toga slijedi dug proces procjene dobivenih informacija, uključujući informacije iz civilnog društva i izrada izvješća koji će uslijediti, s očekivanim datumom objavljivanja u aprilu ili maju.
Ovdje možete pročitati cjelokupnu prezentaciju izvještaja LGBTI proširenja 2017. Ostaje da se vidi koliko se to odražava u konačnim izvješćima. Zato – budite u pripravnosti!
Daina Rudusa
Programska službenica i zagovaračica
ILGA-Europe
*Podnesak o stanju LGBTI ljudskih prava za 2017. godinu napisan je u sklopu projekta Sarajevskog otvorenog centra “Korištenje procesa pristupanja EU za unapređenje LGBT prava na Zapadnom Balkanu”, koji obuhvata Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Kosovo i Makedoniju. Međutim, dostavljena izvješća pokrivaju sve zemlje pristupnice, uključujući i Albaniju, Crnu Goru i Tursku.