O nama

Vizija

Bosna i Hercegovina je društvo zasnovano na jednakim pravima i mogućnostima za sve. Bosna i Hercegovina je država koju su izgradili_e aktivni_e i angažirani_e građani_ke i odgovorna vlast.

Misija

SOC radi na unapređivanju ljudskih prava, posebno položaja i ljudskih prava LGBTI osoba i žena u Bosni i Hercegovini, i to interpretacijom, predstavljanjem i zastupanjem autentičnih iskustava osoba koje trpe kršenja ljudskih prava i neravnopravan položaj te zagovaranjem pravnih, političkih, ekonomskih, socijalnih i kulturnih promjena u svim oblastima života.

Ključne vrijednosti i organizacijska kultura

Težimo postići visok stepen profesionalizma i kvaliteta u našem radu, što se odražava i u inspirirajućoj i efikasnoj organizaciji ljudi koji dijele zajedničku viziju i vrijednosti.

Vjerujemo i promoviramo intersekcionalnost i raznolikost ideja i ljudi: poštujemo i uzimamo u obzir ljude i njihove perspektive koje proizlaze iz različitih identiteta i pozadina. Takođe, mi se borimo protiv višestruke diskriminacije, posebno na osnovima spola, spolnih karakteristika, roda, seksualne orijentacije, rodnog identiteta.

Promoviramo integritet: držimo se naših vrijednosti i principa i posvećeni smo pravičnosti, transparentnosti i odgovornosti u našim procedurama i radu, vođeni profesionalnim standardima i rezultatima koje želimo postići, kao i učešćem različitih zainteresiranih strana.

Vjerujemo u proaktivnost i aktivizam kako konstantno nadziremo relevantne lokalne, regionalne i svjetske političke i društvene tokove, da bi identificirali izazove i pronašli rješenja prije nego se problemi pojave. Ovo anticipatorno, samoinicijativno, ponašanje usmjereno na promjenu nam omogućava da djelujemo blagovremeno i koristimo naše kompetencije za sprečavanje društvenih nazadovanja, i postavimo osnove za buduća unapređenja ljudskih prava i jednakosti svih građana_ki BiH.

Inovacije i kreativnost: uvodimo nove metode, pristupe i oblasti, podstičemo otvorenost i spremni smo na kontinuirano učenje, da bi bili u stanju odgovoriti na nove izazove.

Saradnja i solidarnost: ulažemo u dugoročna partnerstva i mreže na nacionalnom i međunarodnom nivou, koristeći ove sinergije da proširimo svoje ciljeve i ojačamo našu poziciju u civilnom društvu. Vjerujemo da možemo postići više kombinirajući kritički pristup djelovanju državnih institucija, u partnerstvu kada je to u skladu sa našim strateškim ciljevima.

Komunikacija: ustanovili smo uspješne kanale komunikacije sa relevantnim faktorima i našim ciljnim grupama koje redovno koristimo i koji su obostrani.

Dostignuća

(ažurirano u februaru 2018.)

Rezultati postignuti u proteklom periodu (2014-2017)

Zagovaranje, pravna zaštita i institucionalna saradnja

  • ustanovili i održavali jedini sistem nadzora i dokumentacije kršenja ljudskih prava LGBTI osoba u Bosni i Hercegovini, vođen od strane organizacije civilnog društva, koji je rezultirao objavljivanjem Rozih izvještaja – godišnjih izvještaja o pravima LGBTI osoba za 2012, 2013, 2014, 2015, 2016 i 2017. godinu, kao i konkretnim zagovaračkim aktivnostima (npr. podnesci/alternativni izvještaji, zakonodavni i prijedlozi javnih politika) na nacionalnom, evropskom i međunarodnom nivou;
  • predstavnici domaćih institucija, međunarodnih i ljudsko-pravaških organizacija iz regije su prepoznali SOC kao glavni izvor tačnih informacija i kvalitetnih zakonodavnih i prijedloga javnih politika;
  • ustanovili interne nadzorne procedure za prava žena, što je rezultiralo Narandžastim izvještajem – godišnjim izvještajem o pravima žena za 2012, 2013, 2014, 2015, 2016 i 2017. godinu (jedini godišnji izvještaj o pravima žena u Bosni i Hercegovini koji objavljuje organizacija civilnog društva), kao i različite zagovaračke aktivnosti na nacionalnom, evropskom i međunarodnom nivou;
  • uspješno pokrenuli izmjene ili učestvovali u izmjenama ovih zakona: a) Zakon o zabrani diskriminacije (unapređenje proceduralnih aspekata i jasna definicija seksualne orijentacije, rodnog identiteta i spolnih karakteristika kao osnova za zabranu diskriminacije), b) Zakon o Instituciji Ombudsmena BiH (prijedlog zakona u kojem tematiziramo definiciju kvalifikacija, odnosa sa civilnim društvom i jasno prepoznavanje spolnih i rodnih manjina u oblastima rada Institucije), c) krivični zakoni Republike Srpske i Federacije BiH (jasna definicija zločina iz mržnje, npr. na osnovima seksualne orijentacije i rodnog identiteta), d) Zakon o sportu BiH (jednako učešće žena u Vijeću za sport, rodno odgovorno budžetiranje, zabrana diskriminacije na svim osnovima – npr. invaliditet, starost, seksualna orijentacija, rodni identitet, spolne karakteristike), e) Zakn o azilu BiH i f) Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći (harmonizacija sa novim anti-diskriminacijskim zakonodavstvom);
  • uspješno ostvarili saradnju sa parlamentarnim komisijama, državnim institucijama za rodnu ravnopravnost i Institucijom Ombudsmena za ljudska prava BiH, radili sa njima na izmjenama i dopunama zakona, kao i na inkluziji LGBTI tema u entitetske godišnje operativne planove za implementaciju Gender akcionog plana BiH, kao i na izradi prvog izvještaja o ljudskim pravima LGBTI osoba (Institucija Ombudsmena). Od 2016. godine LGBTI prava su po prvi put uključena u javnu politiku u BiH;
  • uspješno pokrenuli proces senzibilizacije lokalnih i kantonalnih institucija koje pružaju socijalne i zdravstvene usluge LGBTI osobama i stavili LGBTI prava na dnevni red lokalnih institucija;
  • uspješno vodili zagovaračke kampanje i učestvovali u radnim grupama za izradu općih ljudsko-pravaških i anti-diskriminacijskih javnih politika (Strategija za ljudska prava i Strategija za borbu protiv diskriminacije);
  • pokrenuli razgovore o velikim budućim izazovima, poput pravne regulacije istospolnih partnerstava, pravnom priznanju promjene spola, tjelesnom integritetu interspolnih osoba, i izradu višegodišnjeg Akcionog plana za jednakost LGBTI osoba u BiH koji se treba implementirati kroz različite zakone i politike u narednom periodu;
  • inicirali i odlučno doprinijeli boljem statusu sigurnih kuća u Federaciji BiH, sprečavajući usvajanje amandmana koji bi de facto prijetili opstanku sigurnih kuća, u zajedničkoj akciji učesnica_ka Feminističke škole Žarana Papić i drugih ženskih organizacija;
  • pokrenuli kampanju za uvođenje rodno osjetljivog jezika u Parlament Federacije BiH i na univerzitetske diplome u Kantonu Sarajevo;
  • pokrenuli javnu raspravu za uvođenje unapređenja regulacije roditeljskog odsustva;
  • pokrenuli rad na ustanovljenju institucionalnih gender mehanizama za rodnu ravnopravnost na nivou kantona i nastavili rad na lokalnim gender akcionim planovima;
  • vodili i/ili učestvovali u zagovaranju na evropskom nivou (npr. doprinosi Izvještaju o napretku BiH sa aspekta prava žena i LGBTI prava, Alternativni izvještaj o napretku BiH, rezolucije Evropskog parlamenta, EU-BiH strukturalni dijalog o pravdi – konsultacije i pisani podnesci, OSCE/ODIHR podnesak za izvještaj o zločinima iz mržnje, nadzor i implementacija preporuke Komiteta ministara Vijeća Evrope o mjerama za borbu protiv diskriminacije na osnovima seksualne orijentacije i rodnog identiteta, konsultacije sa ECRI i PACE) i na međunarodnom nivou (npr. UPR pisani podnesci, CEDAW alternativni izvještaj i konsultacije, UN komitet protiv torture) zagovaračke akcije u 2011, 2012, 2013, 2014, 2015, 2016. i 2017;
  • uspješno usmjerili zagovaranje zasnovano na dokazima koristeći proces pristupanja EU kao fokus tačku za ciljano zagovaranje usmjereno na promociju i priznanje ljudskih prava LGBTI osoba na Zapadnom Balkanu;
  • pokrenuli prvu edukaciju o ljudskim pravima za državne službenike_ce u BiH, o povredama ljudskih prava LGBTI osoba (npr. intenzivni trening za policijske inspektore tokom 2013. i 2015. godine u FBiH, trajne edukacije za 1300 policijskih službenika tokom 2014, Train the Trainer program za sva kantonalna ministarstva unutrašnjih poslova tokom 2016, nastavak intenzivnih treninga za tužitelje_ice i sudije_tkinje tokom 2014, 2015, 2016. i 2017. godine, treninga za institucionalne gender mehanizme);
  • na osnovu našeg zagovaranja, kantonalna ministarstva unutrašnjih poslova provode edukativne programe o zločinu iz mržnje u sklopu svojih trajnih obuka koje su obvezne za svakog policijskog službenika u svakom kantonu FBiH;
  • započeli jedinstveni program obuke i osnaživanja (Akademija ravnopravnosti) za zastupnike, predstavnike izvršne vlasti i političkih stranaka na kantonalnom, entitetskom i državnom nivou tokom 2015, 2016. i 2017. godine;
  • na osnovu našeg zagovaranja, četiri policijske stanice u Kantonu Sarajevu, po prvi put su imenovale kontakt osobe za LGBTI žrtve kršenja ljudskih prava u 2014. godini;
  • na onsnovu našeg zagovaranja, Tužilaštvo Kantona Sarajevo je imenovalo kontakt osobu za slučajeve zločina iz mržnje prema LGBTI osobama;
  • pokrenuli jedini intenzivni neformalni edukativni program u BiH za studente_ice prava i novinarstva/komunikologije o LGBTI pravima, sa ciljem educiranja i uticaja na nove generacije lidera_ki (2012-2016).

Podizanje svijesti

  • značajno povećali vidljivost LGBTI tema i problema u medijima u BiH kroz provođenje različitih online, TV, radijskih i štampanih medijskih kampanja, dajući glas bh. LGBTI zajednici i dopirući godišnje do više od 1,000.000 bh. stanovnika_ca;
  • podigli nivo svijesti javnosti o LGBTI i ženskim pravima i problemima kroz organizaciju javnih događaja, uličnih akcija i protesta (npr. Merlinka festival LGBTI filma 2013, 2014, 2015, 2016. i 2017. godine; scensko čitanje revolucionarne drame „SEDAM“ 2013, 2015. i 2016. godine; izložbe „Sva ljudska bića su rođena jednaka i slobodna u dostojanstvu i pravima“, dva marša za ljudska prava povodom Međunarodnog dana ljudskih prava 2013. i 2016. godine; Sarajevski nulti prajd povodom IDAHOT-a 2016; javni performans Naši životi postoje izvan četiri zida, Ustaj ženo! – Europeizacija i emancipacija: Slučaj Nafije Sarajlić; Poezija i muzej Razije Handžić: konfiskacija sjećanja i sistematsko zanemarivanje ženskog doprinosa kulturi, nauci i institucijama; prikazivanje filmova, diskusije, izložbe i filmski vikendi);
  • tačno informirali javnost o stanju ljudskih prava LGBTI osoba i žena kroz produkciju znanja, kao i kroz promociju i distribuciju publikaciju u cijeloj zemlji (npr. donacije za biblioteke, promocije i prezentacije tokom festivala). Objavili smo preko 100 publikacija koje su štampane u više od 50.000 primjeraka;
  • unaprijedili kritičke feminističke debate u Sarajevu, organizirajući feministička predavanja „Neko je rekao feminizam?“ (2013, 2014, 2015, 2016. i 2017. godine).

Jačanje zajednice i građenje pokreta

  • obezbijedili tačne i relevantne informacije o LGBTI pravima i svakodnevnom životu za LGBTI zajednicu kroz prvi i jedini bh. LGBTI info portal lgbti.ba;
  • ponudili jedino specijalizirano pravno savjetovanje i pravno zastupanje za LGBTI osobe u BiH, što je rezultiralo prvim slučajem zločina iz mržnje ili diskriminacije na osnovu seksualne orijentacije, rodnog identiteta, spolnih karakteristika pred sudovima u BiH, kao i preporukama Institucije Ombudsmena;
  • ponudili jedini konstantni program peer-to-peer (vršnjačke) i psihološke podrške LGBTI osobama u BiH;
  • osnažili/osnažujemo LGBTI zajednicu i ponudili/nudimo siguran prostor (npr. kulturni događaji, mjesečni društveni eventi, jačanje zajednice u Tuzli, Mostaru, Sarajevu, Zenici i Banjaluci);
  • podržali i vodili razvoj ženskog pokreta, jačanjem Ženske mreže BiH;
  • pokrenuli jedini neformalni akademski feministički obrazovni program – Feministička škola Žarana Papić, kojom smo kreirali značajnu bazu podržavatelja_ica, aktivista_ica i zagovarača_ica za feministička i LGBTI pitanja;
  • podržali razvoj LGBTIQ aktivističkih grupa i udruženja u Tuzli, Banjaluci i Mostaru, kao i njihovih uličnih akcija. Podržali smo osnivanje i rad Banjalučkog udruženja queer aktivista (BUKA), Udruženja Liberta Mo i Tuzlanskog otvorenog centra.

Organizacijski kapaciteti i umrežavanje

U periodu od 2014-2017, članovi_ice Sarajevskog otvorenog centra su organizirali interne i/ili prisustvovali različitim aktivnostima jačanja kapaciteta koji se odnose na razvoj programa (prava transrodnih osoba, istospolno partnerstvo, prava interspolnih osoba, posebne teme vezane za prava žena – rodno odgovorno budžetiranje, rodna analiza i mainstreaming, Zakon o ravnopravnosti spolova BiH i njegova implementacija), jačanje vještina u oblastima besplatne pravne pomoći, vršnjačkog (peer-to-peer) savjetovanja, dokumentiranja kršenja ljudskih prava, zagovaranja i lobiranja, vođenja kampanja i prenošenja poruka, kao i u oblastima organizacijskog (sigurnost organizacije, uloga upravnog odbora i sl.) i finansijskog upravljanja.

Ovaj proces izgradnje organizacijskih kapaciteta i ustanovljenja različitih organizacijskih procedura vezanih za administraciju i finansijski menadžment je vodio dostizanju visokog nivoa razvoja organizacije, koja je postigla rezultat 3,87 (od maksimuma 4) na Procjeni organizacijskih kapaciteta koja je provedena početkom 2017. godine.

Sarajevski otvoreni centar je član više mreža organizacija civilnog društva u BiH, kao i na regionalnom i evropskom nivou, i koristi ovo za unapređenje rada, sa misijom na umu. Koordiniramo rad Inicijative za monitoring evropskih integracija BiH, istaknute mreže organizacija civilnog društva.

Strateški plan

Ovdje možete downloadovati strateške planove Sarajevskog otvorenog centra.

  1. Strateški plan Sarajevskog otvorenog centra za period 2013-2015. (ENG)
  2. Strateški plan Sarajevskog otvorenog centra za period 2014-2017. (BHS)
    2.1.     Dodatak 1 na Strateški plan Sarajevskog otvorenog centra za period 2014-2017; usvojen u martu 2016. (BHS)
  3. Strateški plan Sarajevskog otvorenog centra za period 2018-2020.

Saznajte više pod linkovima Izvještaji, Partneri, Tim i Programi.