Početkom 2020. godine počeo je rad interresorne radne grupe koja se bavi analizom propisa u okviru kojih istospolni parovi iz životne zajednice mogu ostvariti prava i koja treba da predloži propise koje je potrebno donijeti na nivou FBiH. U radu interresorne grupe učestvovao je i Sarajevski otvoreni centar u ulozi posmatrača, a o cijelom procesu, doprinosu SOCa u radnoj grupi, te kad možemo očekivati usvajanje zakona, razgovarali_e smo sa našim koordinatorom programa Darkom Pandurevićem.
Većini je vjerovatno poznato da postoji neka radna grupa koja se na nivou Federacije BiH bavi pitanjem donošenja zakona o istospolnim zajednicama. Možeš li LGBTI zajednici i svima onima koji se ne razumiju u (komplikovani) pravni sistem BiH kratko objasniti koji je zadatak ove radne grupe i koliku ona ulogu ima u postizanju krajnjeg cilja – donošenja zakona?
Radnu grupu je formirala Vlada Federacije BIH sa zadatkom da analizira i predloži koje je propise potrebno izmijeniti kako bi istospolni parovi u FBIH bili pravno priznati i time eliminisana diskriminacija koja prema njima postoji u odnosu na heteroseksualne parove. Dakle, kada radna grupa završi sa radom, a moja je optimistična prognoza da će to biti sredinom ove godine, izaći će sa zvaničnim zaključkom prema Vladi FBiH koji zakoni da se mijenjaju i ko je zadužen. Onda Vlada FBIH treba da usvoji taj zaključak i odredi tijelo koje će zapravo raditi na izradi samog teksta zakona. Nakon toga, kada ta grupa obavi svoj dio posla, zakon (ili zakoni) se upućuju u parlamentarnu proceduru gdje slijedi glasanje. Tek kada isti bude izglasan, možemo govoriti o kraju ovog procesa. Uzevši u obzir navedeno, kao i dosadašnju dinamiku, još smo na početku.
Sarajevski otvoreni centar, odnosno ti kao predstavnik SOCa učestvuješ u radu interresorne radne grupe. Koju ulogu SOC ima i koliko može cjelokupnom doprinijeti procesu?
Sarajevski otvoreni centar učestvuje u ulozi posmatrača. To znači da formalno nemamo glas u odlučivanju u radu same grupe, to imaju samo članovi koji su delegirani ispred pojedinih ministarstava i državnih institucija. Ipak, imamo mogućnost prisustvovanja svakoj sjednici, uključivanja u raspravu i iznošenje naših argumenata i sugestija. U praksi, koliko je nama značajno da budemo uključeni i pratimo proces i budemo glas LGBTI osoba, toliko je i samoj radnoj grupi značajno da u radu imaju uključene aktere koji imaju znanje, iskustvo, podatke sa terena i poznaju temu, a bez lažne skromnosti, Sarajevski otvoreni centar zaista ispunjava te kriterije. Pritom, treba imati na umu da se mnogi državni službenici po prvi put susreću s temom i problematikom, što je razumljivo i da s te strane, naše prisustvo može samo ubrzati proces i dati kvalitetnije rezultate.
Kakvo je tvoje dosadašnje iskustvo sa radnom grupom? Šta je dosad postignuto?
Pozitivno je to da radnu grupu većinom čine ljudi koji su spremni i otvoreni da rade svoj posao, koji su profesionalni i profesionalno pristupaju zadatku bez predrasuda i mišljenja o temi. Također, posmatrali su Sarajevski otvoreni centar kao partnera u cijelom procesu i s te strane su razbili neke početne strahovanja da će sam rad i učestovanje u radnoj grupi biti borba sa vjetrenjačama. Negativno je da je i ovaj proces mogao biti mnogo brži. Odluka o formiranju grupe je donesena u oktobru 2018., a Vlada je tek početkom 2020. godine imenovala članove radne grupe te je grupa počela s radom. Onda smo imali i Covid19 pandemiju i rad grupe je nastavljen tek od početka 2021.
Sve o čemu smo dosad govorili odnosi se samo na Federaciju BiH. Da li na nivou Republike Srpske i Brčko distrikta postoji napredak po pitanju regulacije istospolnih zajednica? Šta bi se desilo ukoliko bi samo jedan entitet pravno priznao istospolne zajednice?
Trenutno je u tom smislu FBiH načinila taj prvi korak koji u Republici Srpskoj i BD tek treba da se desi. Usvajanje ovakvog zakona u samo jednom dijelu BiH bi ukratko stvorilo ogromnu pravnu nesigurnost budući da regulisanje položaja istospolnih partnera veže za čitav niz pravnih pitanja i životnih pitanja. To bi sigurno bilo povod i niza novih sudskih postupaka i sporova. U konačnici, izvjesno je da bi prije il kasnije zaključak bio isti kao što je i sada, bez obzira da li se radi o cijeloj državi ili jednom njenom dijelu – sistemska diskriminacija istospolnih parova je prisutna i takvu diskriminaciju je potrebno eliminisati.
Koje je, po tvom mišljenju, najbolje pravno rješenje za istospolne parove u BiH: da li je to izmjena porodičnog zakona i definicije braka ili usvajanje posebnog zakona o istospolnim zajednicama?
Argumentacija SOC-a po ovom pitanju u velikoj mjeri naginje da je najefikasnije i najbolje rješenje donošenje jednog posebnog zakona o zajednicama života osoba istog spola u FBiH koji bi tretirao različite oblasti od interesa (nastanak i prestanak zajednice, imovinska prava, socijalna prava poput penzija i izdržavanja itd.). Takav poseban zakon bi svojim odredbama dopunjavao zakone koji već regulišu pojedine oblasti i sa pravne i praktične strane bio najefikasniji. To nam govori i praksa drugih država koje su ovo pitanje već uspješno prošle, a koje su gotovo sve išle sa ovakvim rješenjem.
Za kraj, pitanje koje vjerovatno zanima najviše LGBTI osoba: kad možemo očekivati usvajanje zakona?
Ako uzmemo u obzir sve što znamo, u najidealnijem svijetu, usvajanje sigurno ne možemo očekivati u u narednih godinu dana. Uzmimo u obzir maloprije navedenu činjenicu koliko je bilo potrebno da sama radna grupa bude formirana i započne sa radom i činjenicu da je to samo jedan, prvi, možda i najmanje zahtjevan dio procesa onda vidimo koliko sve ide sporo. SOC iz tog razloga radi na više frontova, ne samo kroz radnu grupu, već zajedno sa LGBTI parovima pokreće strateške slučajeve pred sudovima u BiH s ciljem stvaranja odluka koje će dodatno učvrstiti obavezu države da ovo pitanje riješi.
Za kraj, rekao bih da su pravni argumenti LGBTI osoba po ovom pitanju apsolutno na njihovoj strani ali je borba kroz postojeći sudski sistem veoma duga. Stoga smatram LGBTI osobe koje su spremne da se lično bore kroz ovaj sistem najvećim aktivistima i vrijednim divljenja.