Alternativni izvještaj za BiH 2016: Politički kriteriji
Lezbejke, gej, biseksualne, trans* i interspolne osobe
Tokom 2015. i početkom 2016. godine prvi put su usvojene javne politike koje predviđaju mjere za ravnopravnost LGBTI osoba. U decembru 2015. i martu 2016. godine, vlade oba entiteta usvojile su godišnje operativne planove po Gender akcionom planu za 2016. godinu. U aprilu 2016. godine, Vijeće ministara BiH usvojilo je jednogodišnji Akcioni plan za suzbijanje diskriminacije. Sve tri javne politike uključuju niz aktivnosti s ciljem unapređenja prava LGBTI osoba.
Od marta 2016. godine, u parlamentarnoj proceduri nalaze se izmjene i dopune Zakona o zabrani diskriminacije, kojima se seksualna orijentacija, rodni identitet i spolne karakteristike uvode kao osnove na kojima je zabranjena diskriminacija. Zakon još nije usvojen (vidi 3.6 Suzbijanje diskriminacije). Zakon o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona FBiH, kojim se, između ostalog, regulišu i krivična djela počinjena iz mržnje na osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta, usvojen je u aprilu 2016. godine i čeka se njegovo stupanje na snagu. Institucija ombudsmena je konačno počela izradu Specijalnog izvještaja o stanju ljudskih prava LGBTI osoba.
Trenutno stanje
Diskriminacija LGBTI osoba u BiH i dalje je jako prisutna i ne poduzimaju se proaktivne mjere za njeno otklanjanje. Nije bilo nikakvih inicijativa da se pojednostave procedure za izmjenu oznake spola na ličnim dokumentima trans* osoba u BiH, kojima bi se omogućila promjena ovih dokumenata bez zahtjeva za potpunom medicinskom prilagodbom spola. Nije bilo ni aktivnosti na zakonskom uređivanju životne zajednice za istospolne parove na bilo kojem nivou vlasti u BiH.
Krivična djela počinjena iz mržnje prema LGBTI osobama, iako česta, uglavnom ostaju neprijavljena policiji i pravosudnim institucijama. Procesuiranje prijavljenih slučajeva ovih krivičnih djela traje predugo i ti slučajevi najčešće nisu pravilno okvalifikovani. Sarajevski otvoreni centar, u 2015. godini dokumentovao je 103 slučaja govora mržnje i podsticanja nasilja, te 20 incidenata i krivičnih djela motivisanih predrasudama na osnovu seksualne orijentacije i/ili rodnog identiteta. Od januara do marta 2016. godine dokumentovano je 23 slučaja govora mržnje i dva slučaja krivičnih djela na istim osnovama. Ukupno 13 slučajeva krivičnih djela počinjenih iz mržnje, četiri slučaja govora mržnje i četiri slučaja diskriminacije prijavljena su nadležnim institucijama, ili organizacijama, i nijedan od tih slučajeva dosad nije uspješno razriješen.
Ni dvije godine nakon napada na Festival Merlinka u februaru 2014. godine nije došlo do podizanja optužnice protiv odgovornih osoba. Neadekvatan pravosudni tretman homofobičnih napada (Sarajevo Queer Festival 2008, Merlinka 2014. godine) i poticanje na nasilje i mržnju prema LGBTI osobama šalje poruku da se homofobni i transfobni napadi u BiH tolerišu, što je kulminiralo još jednim homofobnim napadom na osoblje, goste i gošće Art kina Kriterion, 4. marta 2016. godine. Istog mjeseca zabilježen je još jedan primjer neadekvatne reakcije institucija na poticanje diskriminacije i govor mržnje na osnovu seksualne orijentacije, kada je predsjednik Studentskog parlamenta Univerziteta u Sarajevu, Haris Zahiragić, javno pozivao na „liječenje“ i „obilježavanje“ LGBTI osoba, čime je prekršio Statut Studentskog parlamenta Univerziteta u Sarajevu, Etički kodeks Univerziteta u Sarajevu, kao i Zakon o zabrani diskriminacije. Iako su Sarajevski otvoreni centar i studenti/ice prijavili nadležnim tijelima diskriminatorne stavove iznesene javno i to od osobe koja obnaša javnu funkciju, nije uslijedila nikakva reakcija nadležnih institucija.
Cjelokupan Alternativni izvještaj za BiH 2016 možete pronaći OVDJE.