Piše: Azra Delmanović
Iako organizacije civilnog društva u saradnji sa institucijama vlasti aktivno rade na unaprijeđenju ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini, napredak bi mogao biti vidljiv tek kada taj rad bude konstantan i prioritetan, i kod građana i kod nadležnih institucija. Jedan od načina koji može doprinijeti konstantnom radu na integrisanju ravnopravnosti spolova u društvu jeste usvajanje i primjena gender akcionih planova o čijem značaju smo razgovarali sa Selmom Hadžihalilović iz Fondacije CURE koja je bila dijelom radne grupe za izradu gender akcionog plana Kantona Sarajevo.
Ono što nam je, na samom početku razgovora kazala jeste da na izradu i usvajanje gender akcionih planova na kantonalnim nivoima utječu različiti faktori (od pandemije koronavirusa pa do lokalnih izbora) što uveliko otežava sam proces. Ipak, kako ističe, ne treba odustajati jer je usvajanje ovakvih dokumenata ključno za unaprijeđenje položaja žena i djevojčica u lokalnim zajednicama.
”Prije svega, u novim GAP-ovima dolazi do konsultacija sa organizacijama koje djeluju na terenu, i koje svojim radom doprinose boljem razumijevanju pojma ravnopravnosti spolova kao i usmjeravanjem pažnje na značajna kršenja građanskih, političkih i socijalnih prava žena u našem društvu, posebno žena iz društveno marginalizovanih skupina.” – kaže Hadžihalilović dodavši da ovakvi dokumenti doprinose i provedbi preporuka različitih komiteta u Bosni i Hercegovini koji se tiču konkretnih kršenja prava žena i djevojčica, te olakšavaju rad na eliminaciji svih oblika nasilja i diskriminacije nad njima.
Ravnopravnost spolova je, kada je u pitanju naša država, nerijetko samo ”slovo na papiru” zbog čega se, kako kaže naša sagovornica, hitno mora izvršiti revizija postojećih gender akcionih planova te, u skladu sa novom realnošću, pristupiti izradi tamo gdje ih do sada nema i to sa posebnim fokusom na preporuke koje su proizašle iz iskustva sa pandemijom.
”Nadležne instutucije u BiH, na svim nivoima, bez ikakvog izuzetka nisu načinile niti jedan jedini korak kojim bi posvetile dužnu pažnju zaštiti žene, posebno društveno ranjivih kategorija. Bojim se da će situacija biti još teža, jer nam vrlo vjerovatno predstoji još jedan lockdown, suočavamo se sa užasnom ekonomskom krizom – i nažalost, nema jedinstvene vizije u BiH o političkom smjeru, pa tako ni o procesu ravnopravnosti spolova u BiH.” – objašnjava Hadžihalilović.
Ono što je do sada predstavljalo problem bh društva jeste to što izostaju reakcije na nasilje i diskriminaciju nad ženama te je prekid te prakse jedan od prioriteta pri usvajanju gender akcionih planova čime se nadležne institucije obavezuju preduzeti rodno osjetljive mjere u oblasti obrazovanja, tržišta rada, nasilja nad ženama i nasilja u porodici, javnog života i zdravstvene zaštite. Ipak, uz sve to, naša sagovornica kaže da je neophodno nadgledati primjenu ovih akcionih planova kako bismo znali jesmo li na dobrom putu da ravnopravnost spolova bude zastupljena u svim segmentima društva.
”Pojačati monitoring na izvršenje GAP-ova, sankcionisati tamo gdje je potrebno – te usvojiti politiku NULTE tolerancije na sve oblike nasilja i diskriminacije nad ženama u BiH na svim nivoima društva.” – zaključuje Hadžihalilović.
Podsjećamo, Sarajevski otvoreni centar i Gender centar FBiH su već ranije pozvali zainteresirane predstavnike/ce kantonalnih, gradskih i opštinskih vlasti da pristupe izradi i usvajanju Gender akcionih planova u čemu će im ponuditi i ekspertsku podršku.
Aktivnosti Sarajevskog otvorenog centra na zagovaranju usvajanja gender akcionih planova podržava CARE International Balkans u okviru projekta „Unapređenje socijalnih usluga kroz jačanje NVO u BiH“, a finansijski podržavaju CARE Češka i Vlade Češke Republike.