Godinu dana nakon objave Mišljenja Evropske komisije o Aplikaciji Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji, građani i građanke BiH čekaju na konkretne korake domaćih vlasti u smjeru ispunjenja prioriteta zacrtanih u
Mišljenju.
S ciljem doprinosa vraćanju fokusa na proces pristupanja Evropskoj uniji, posebno u smislu jačanja demokratskih institucija, osiguranja vladavine prava, te zaštiti ljudskih prava, Inicijativa za monitoring evropskih integracija Bosne i Hercegovine je 17. juna održala online događaj „BiH i EU: Šta želimo vidjeti“.
Rasim Ibrahimagić, predstavnik Inicijative za monitoring evropskih integracija BiH, u uvodu je naglasio da je Mišljenje bilo praćeno Analitičkim izvještajem koji je obuhvatao detalje i kompletan pregled svih poglavlja koja će nas čekati tokom pregovora, međutim, 14 prioriteta navedenih u Mišljenju ključno je za dobijanje kandidatskog statusa BiH. Vijeće Ministara BiH u oktobru prošle godine usvojilo je Akcioni plan koji je imao za cilj da targetira određene preporuke iz Analitičkog izještaja, ali koji nažalost skoro nikako nije obuhvatio 14 ključnih prioriteta.
Rasim je spomenuo da je civilno društvo u posljednje vrijeme radilo na izradi dokumenta koji predstavlja vid alternativnog akcionog plana za implementaciju preporuka Evropske komisije iz Mišljenja koji je trenutno u fazi finalizacije. Cilj dokumenta je vraćanje u fokus pitanja koja ne smiju ostati u drugom planu zbog trenutne situacije s pandemijom Covid-19. Inicijativa za monitoring evropskih integracija će uskoro objaviti Alternativni akcioni plan, kao i nekoliko drugih publikacija koje tretiraju specifična pitanja u vezi sa evropskim integracijama BiH u želji da se ova tema vrati u fokus institucija, ali i kako bi Evropska unija bila svjesna da u civilnom društvu ima partnere.
Denis Čarkadžić iz UG Zašto ne kazao je kako je dosadašnji put BiH ka Evropskoj uniji bio više formalan nego suštinski, te naveo primjer izbora kao nazadovanja u vladavini ljudskih prava.
Tema pristupa pravdi za žrtve seksualnog ratnog nasilja i dalje je značajna u BiH obzirom da žrtve i 25 godina nakon rata još uvijek nisu adekvatno zaštićene. Berina Žutić Razić iz TRIAL International u BiH govorila je o problemima s kojima se suočavaju žrtve, među kojima je i pravni okvir koji u stvarnosti ne funkcioniše. Nedostatak sistemskih rješenja jasno se demonstrira kroz nepostojanje efektivnog sistema reparacija. Naglasila je i da institucije nemaju sluha za shvatanje pozicije žrtve te da se i ovo pitanje ispolitiziralo.
Vladana Vasić, rukovoditeljica zagovaranja u Sarajevskom otvorenom centru, govorila je o glavnim problemima u vezi rodne ravnopravnosti i prava LGBT osoba: nedostatak žena na mjestima odlučivanja, nepostojanje sistema zaštite od nasilja u porodici, prava porodilja, zaštita radnika_ca na poslu, seksualna i reproduktivna prava.
Rasim je u završnom obraćanju napomenuo da je ovaj događaj iskorišten kako bi se pokrenula bar neka pitanja bitna za proces evropskih integracija, ali da će se na značaju dati i svim drugim pitanjima iz oblasti demokratskog funkcionisanja institucija, vladavine prava i reforme javne uprave kroz Alternativni akcioni plan za implementaciju prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije.