Aktivnosti programa Prava žena Sarajevskog otvorenog centra u 2018. godini: Zahtijevamo najmanje 40% žena u vladama

Sarajevski otvoreni centar (SOC), kao nezavisna, feministička organizacija civilnog društva, i u protekloj je godini intenzivno radio na ostvarivanju svojih ciljeva koji se ogledaju u osnaživanju lezbejki, gejeva, biseksualni, trans* i interspolnih (LGBTI) osoba i žena kroz jačanje zajednice i građenje aktivističkog pokreta.

Kroz program Ženskih prava, putem zagovaranja, obrazovanja i kulturnih aktivnosti, SOC je podsticao pozitivne promjene u borbi za prava žena i suzbijanje spolno i rodno zasnovane diskriminacije, kako u zajednici, tako i na institucionalnom nivou.

U prethodnom mandatu (2014. – 2018.) žene su u izvršnim tijelima vlasti u Bosni i Hercegovini bile zastupljene cca 20%, a Vlada Zeničko-dobojskog kantona je imenovana bez ijedne ministrice. Obzirom da to predstavlja kršenje Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH (ZORS), prema kojem su državna tijela dužna osigurati ravnopravnu zastupljenost spolova (najmanje 40% osoba oba spola na mjestima odlučivanja), Sarajevski otvoreni centar je krajem 2018. godine uputio zahtjeve zastupnicima_ama svih novoformiranih skupština i parlamenata za poštivanje ZORS-a pri imenovanju vlada.

Ljudska prava žena mogu biti ojačana samo uz postojanje odgovorne, povjerenja vrijedne, proaktivne države. Zbog toga je SOC provođenjem akcija zagovaranja i lobiranja na državnom, evropskom i međunarodnom nivou (zasnovanih na aktivnostima praćenja i nadziranja stanja), sam ili sa partnerima, i u prethodnoj godini ukazivao na primjenjivanje postojećih zakona i politika i tražio usvajanje novih, nužnih zakonodavnih mjera. Jedan od interesa građana i građanki BiH, a koji mora biti ispoštovan, je svakako i ravnopravna zastupljenost muškaraca i žena na mjestima odlučivanja. Osim toga, vlada u kojoj nije zastupljen releventan broj ministrica ne može biti legitimna niti reprezentativna.

Zakonom o ravnopravnosti spolova u BiH utemeljena je zabrana diskriminacije žena, između ostalih, i putem jezika. U brojnim evropskim državama postoji praksa da se u državnim institucijama koristi rodno senzitivan jezik da bi se izbjegla diskriminacija žena i promovisala rodna ravnopravnost, a koristi se i u Parlamentarnoj skupštini BiH od 2013. godine.

SOC je aktivno radio na formiranju radne grupe za izmjene i dopune pravnih propisa u Parlamentu FBiH, za korištenje rodno senzitivnog jezika pri izradi pravnih propisa, poslovnika, u službenoj komunikaciji, internim aktima i materijalima, kao i imenovanju zanimanja i zvanja u Parlamentu.

Bosna i Hercegovina je još uvijek jedina država u regionu koja nema zakon o biomedicinski potpomognutoj oplodnji na svim nivoima vlasti te su pacijenti_ce ostavljeni na milost i nemilost privatnih klinika, s kojima se državne klinike ne mogu porediti.

Određen napredak je postignut u martu 2018. godine kada je Vlada Federacije BiH utvrdila Prijedlog Zakona o liječenju neplodnosti biomedicinski potpomognutom oplodnjom.Usvajanje ovoga zakona omogućilo bi svim parovima, bez obzira na materijalni status, kreditnu sposobnost ili kanton u kojem žive pristup procedurama biomedicinski potpomognute oplodnje. Međutim, u najnoviji Prijedlog Vlade nisu uključeni mnogi komentari/unapređenja koji su dati u analizi koju je u januaru 2018. godine objavio Sarajevski otvoreni centar.

U ovoj publikaciji, autorice Indiane Husić Šabanović, izvršena je uporedna analiza prethodnih prijedloga zakona o biomedicinski potpomognutoj oplodnji u FBiH (onih koji postoje od 2013. godine) – prijedlozi Vlade i prijedlog SDP-a. SOC će svakako nastaviti zastupati unaprijeđenje postojećeg zakona ali i harmoniziranje regulacije biomedicinski potpomognute oplodnje u cijeloj BiH. Detaljnije o ovim zahtjevima možete pročitati u publikaciji dostunoj na sljedećem linku: https://soc.ba/site/wp-content/uploads/2018/02/Analiza-zakona-BMPO.pdf