10 godina SOC-a: Religija kao dio SOC-ovog identiteta

KULTURA RELIGIJA – NOVI PREDMET U OBRAZOVNOM SISTEMU BiH

Na početku rada Sarajevskog otvorenog centra stoji zanimljiva, na prvi pogled vrlo neobična, inicijativa za uvođenje interdisciplinarnog nekonfesionalnog religijskog predmeta Kultura religija u obrazovni sistem BiH. Posmatrajući iz današnje perspektive, religija izgleda kao nešto strano i nespojivo sa onim po čemu je organizacija danas prepoznata, ali u početku bijaše Kultura religija…

Kultura religija bila je jedan od razloga nastanka Sarajevskog otvorenog centra, iz uvjerenja da je promocija međureligijskog dijaloga kroz obrazovni sistem u državi sa složenim etno-religijskim odnosima uslov tolerancije i suživota. Izučavanje bosanskohercegovačkih religijskih tradicija na jedan novi način predstavljalo je izazov koji se pretvorio u borbu sa vjetrenjačama koju je Sarajevski otvoreni centar ostavio novim generacijama, nastavljajući da vodi neke druge bitke.

Ova aktivnost Sarajevskog otvorenog centra imala je za cilj da kroz edukaciju unaprijedi nastavne metode i prakse širom BiH, kako bi vremenom došlo do sadržajne reforme školskog sistema koji bi kroz nekonfesionalno religijsko obrazovanje doprinosio društvu otvorenom za dijalog i spremnom za učenje o drugima

Rad vezan za školski predmet Kultura religija bio je zajednički projekt Goethe Instituta u Bosni i Hercegovini, Sarajevskog otvorenog centra i OSCE-a. Goethe Institut i Sarajevski otvoreni centar, u saradnji sa Pedagoškim zavodom Zenica i ministarstvima za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Zeničko-dobojskog i Bosansko-podrinjskog kantona, te u saradnji sa Ministarstvom prosvjete i kulture Republike Srpske, organizovali su seminare za nastavnike_ce i profesore_ice kulture religija. Tokom 2007. i 2008. godine održana su tri ciklusa seminara za profesore_ice humanističke grupe predmeta kao što su sociologija, filozofija i historija. Kao dio projekta je 2009. godine objavljena knjiga Kultura religija, autorica Ranke Katalinski i Zuhre Kalauzović, a 2011. je objavljen priručnik za nastavnike_ce, čija je promocija održana u decembru 2011. uoči Dana ljudskih prava.

Knjiga Kultura religija rezultat je zajedničkog rada grupe autora_ica na čelu sa dr. Dinom Abazovićem i dr. Zilkom Spahić-Šiljak, i suradnika_ca Ive Markovića, dr. Zorice Kuburić i Alena Kristića. Originalni rukopis modificiran je i metodološki prilagođen predmetu Kultura religija, a na njegovoj pripremi radile su Ranka Katalinski, Melisa Forić i Bojana Dujković-Blagojević. Struktura udžbenika temeljena je na prethodnom okviru i smjernicama grupe domaćih i stranih eksperata_ica koja je na inicijativu Goethe Instituta sačinila Nastavni plan i program za interreligijsko obrazovanje u školama u Bosni i Hercegovini.

Unapređivanje edukacije

S obzirom na komplikovani obrazovni sistem BiH, podijeljene nadležnosti te senzitivnost teme, i jedan drukčiji, otvoreniji, odnosno interdisciplinarni pristup religijskom obrazovanju, predmet Kultura religija nikada nije sistematski uvršten u obrazovni sistem, već se sporadično sprovodio, u skladu sa nastavnim planovima i programima kantona u FBiH i RS-u. Udžbenik i priručnik su se koristili kao nastavni materijali u skladu sa potrebama nastavnog osoblja koje predaje predmete koji su u potpunosti ili jednim dijelom posvećeni kulturi religija.

 

Tematski, udžbenik je bio orijentiran ka sticanju temeljnih znanja o monoteističkim religijama, o djelovanju u međusobnom dijalogu i o odgoju i upoznavanju etičkih vrijednosti. Osnovni cilj je bio upoznavanje i razumijevanje drugih i drugačijih. Knjiga Kultura religija obuhvaća šest poglavlja: Kulturni doprinos religija arhitekturi, slikarstvu, književnosti i muzici, Porodica i religija, Etika i religija, Zajedništvo kao načelo religija, Mir – mjesto za drugog, Religija – država – društvo.

Ova aktivnost Sarajevskog otvorenog centra imala je za cilj da kroz edukaciju unaprijedi nastavne metode i prakse širom BiH, kako bi vremenom došlo do sadržajne reforme školskog sistema koji bi kroz nekonfesionalno religijsko obrazovanje doprinosio društvu otvorenom za dijalog i spremnom za učenje o drugima.

U toku 2012. godine Sarajevski otvoreni centar je održao prvo strateško planiranje na kojem je konsenzusom, teška srca, odlučeno da religija neće više biti dio aktivnosti, te da će se borba za tolerantnije društvo voditi na drugim poljima.