Pregled predavanja Feminističke škole, 3. juni 2017.

U subotu 3. juna, od 10h do 14h, održano je prvo predavanje u okviru trećeg i posljednjeg modula Feminističke škole Žarana Papić. Treći modul je posvećen pregledu feminističkih teorija. Predavačice su bile magistrice rodnih studija i istraživačice Bojana Đokanović i Elmaja Bavčić.

Bojana Đokanović je govorila na temu historije pokreta – o počecima feminističkih djelovanja, zahtjevima za političkim i drugim slobodama. Historija feminističku borbu smiješta u tri talasa feminizma, no Bojana u uvodu ističe kako se znakovi feminističke borbe mogu pronaći već od srednjeg vijeka. Govorila je o položaju žena koje su, uglavnom u tom periodu, zbog svoje privilegirane pozicije, imale pristup kakvom-takvom školovanju, i naglasila kako je nekoliko njih dalo svoje živote za feminističku borbu i kako to ne smijemo zaboraviti. Nakon toga, postavila je tri talasa, krenuvši od prvog, objašnjavala razlike i sličnosti u odnosu na feminističku borbu koju vodimo u današnjem bosanskohercegovačkom društvu. Prvi talas se borio za pravo glasa žena i pravo na rad. Drugi talas feminizma se borio da se osvijesti patrijarhat kao sistem opresije. A treći talas feminizma se bavi pitanjem raznih identiteta, polazeći od performativnosti roda kao premise.

Nakon nje, Elmaja Bavčić je govorila o raznolikosti feminističkih političkih teorija i praksi. Naglasila je kako feminizam nije jedan, nego da ih ima više, da uveliko zavise od kulturološke pozicije, ideologije i politika na kojima se zasnivaju. Nešto više je govorila o pokretima unutar feminističke struje koje se direktno vežu za ispitivanja narativa vezanih za seksualno nasilje. Prvi takav pokret koji se bavio pitanjem seksualnog nasilja je radikalni feminizam, i Elmaja je objasnila zašto je pokret poput ovog, kada je formiran, 60tih godina prošlog vijeka, bio bitan za Ameriku i svijet tad. Pored toga, govorila je o crnom feminizmu kao poziciji unutar feminističkih teorija, jer joj je bilo bitno da polaznice_i osvijeste privilegiranu poziciju bjelačkog feminizma i osvijeste da feminizmi diskurzivno komuniciraju i otvoreno i konstantno kritički preispituju kulturološke narative. Na kraju se došlo do zaključka da je feministička teorija odličan kritički alat za dekonstruisanje društvenih mehanizama.

Naredne subote, 10. juna, Miloš Urošević (Žene u crnom) govori o radikalnim feminističkim teorijama ‘80. godina XX vijeka.

Realizaciju Feminističke škole Žarana Papić finansijski podržava Švedska vlada putem Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju (Sida).