10 godina SOC-a: 100% feminizam

FEMINIZAM – SOC-ova kontra patrijarhatu

Sarajevski otvoreni centar jedna je od rijetkih organizacija koja se istovremeno bavi i pravima LGBTI osoba i ljudskim pravima žena. Ono što spaja ova dva programa jeste upravo feminizam kao jasno političko djelovanje u našem organizacijskom profilu. Pored feminizma kao organizacione vrijednosti, u posljednjih deset godina realizovali_e smo i brojne feminističke programe i aktivnosti, smatrajući da je u korijenu problema s kojima se suočavaju žene i LGBTI osobe jedna te ista pojava: neumoljivi patrijarhat i njegov satelit – hetero/cisnormativnost. Ovo se pokazalo kao pun pogodak jer su učesnici_e naših feminističkih edukativnih aktivnosti postale_i i zagovarači_ce za prava LGBTI osoba, a dešavalo se i obrnuto

Pišu: Emina Bošnjak i Jasmina Čaušević

Donedavno niko u bh. društvu nije teme pornografije, hip-hopa, jugoslavenskog filma, sevdaha, digitalnog svijeta i ljevice iz feminističke perspektive pokušavao učiniti dijelom javnih diskusija i razgovora. Barem ne u ovakvoj kombinaciji. Nakon završetka Ženskih studija u BiH Žarana Papić, te gašenja rodnih studija na Univerzitetu u Sarajevu, nije više bilo mjesta gdje bi nove generacije, ali i one starije, željne feminizma, mogle da se druže, okupljaju, solidarišu i uče kako da osnaže sebe, ali i da dobiju mogućnost da patrijarhat udare tamo gdje ga najviše boli: u javnoj sferi. U proteklih nekoliko godina pokušale_i smo to promijeniti.

NEKO JE REKAO FEMINIZAM?

U martu 2013. Sarajevski otvoreni centar započeo je sa organizovanjem predavanja i razgovora vezanih za feminističke teme, prava žena i različita pitanja roda. Naziv ovog ciklusa predavanja i javnih razgovora referira na poznati zbornik feminističkih tekstova Neko je rekao feminizam? Kako je feminizam uticao na žene XXI veka koji je 2012. priredila Adriana Zaharijević, a čije je četvrto izdanje uključilo i tekstove iz Bosne i Hercegovine. U toku je peti ciklus, a do sada je održano 35 sesija predavanja i razgovora u Sarajevu, ali i u Banjaluci. Ideja od koje je sve počelo bila je vezana za otvaranje prostora u kojem će se artikulisati kritička promišljanja i preispitivanja različitih tema, prvenstveno sa feminističkih pozicija. Predavanja su namijenjena svima onima koje zanimaju drugačije politike promišljanja, a koncipirana su tako da se nakon 60-minutnog predstavljanja teme ostavlja prostor za pitanja i razvijanje debate. Neke od dosadašnjih tema i razgovora bile su vezane za radnička i socijalna prava, kritiku militarizma, silovanja u ratu, ideološki spektar i rodna pitanja u političkom životu BiH, erotiku u jugoslovenskom filmu, arhiv Antifašističkog fronta žena BiH, ideologiju i jezik, izazove feminizma danas, feminističku kritiku političke ekonomije, odnos desnice i feminizma, reproduktivna prava žena, feministička čitanja života žena na selu, pornografiju, siromaštvo… Predavači_ce su bili_e osobe iz akademske zajednice, mlađe, kao i iskusnije aktivistkinje, umjetnice iz BiH, ali i regiona. U posebnom sjećanju nam ostaje jedan od najposjećenijih razgovora sa ženama koje koriste društvene mreže i digitalni prostor za svoje feminističko djelovanje. Marina, Hana i Dinja su zavele, nasmijale i oduševile publiku koja je posjetila predavanje održano u okviru festivala Pitchwise 2016. godine.

“Ciklusi predavanja pod nazivom ‘Neko je rekao feminizam?’ grade jednu sjajnu priču i jedna su od meni najdražih aktivnosti SOC-a. Kroz ovaj ciklus stvoren je prostor za (raz)govor kako o aktualnim feminističkim temama, tako i o onim važnim pitanjima i problemima koji utiču na naše svakodnevne živote, a koji prethodno nisu bili u fokusu rasprava u javnoj sferi. Raznovrsnost tema, ali i veliki broj predavačica i time i raznovrsnost perspektiva, ono su što daje posebne kvalitete ovim ciklusima. Bila mi je zaista privilegija biti dio ove priče. Međutim, uz sjajna predavanja i diskusije čije snimke volim opet pogledati, preslušati i rado preporučiti i drugima, postoji još jedan važan detalj onoga prije i poslije samih događaja. Naime, svako predavanje je prilika da se sretnemo, družimo, stvaramo neke nove ideje i razgovaramo. Kako o onim ‘važnim’, tako i o onim manje ‘važnim’ temama.”
Amila Ždralović, predavačica na ciklusu Neko je rekao feminizam?

FEMINISTIČKA ŠKOLA ŽARANA PAPIĆ

Kontekst

Sredinom 90-ih godina 20. vijeka u Bosni i Hercegovini akademske_i radnice_i i teoretičarke_i, uz pomoć organizacija koje se bave ženskim pravima počinju sa neformalnim edukacijama i kursevima sa feminističkom agendom. Nevladina organizacija Žene ženama pokreće projekt “Ženske studije u BiH Žarana Papić” koji je bio zamišljen kao dvosemestralni studij koji će upoznati polaznice s glavnim idejama ženskih studija. Međunarodni Forum Bosna u saradnji sa feministkinjama otvara Centar za rodna istraživanja (2002. godine), u okviru kojeg se nude brojni programi i radionice, te se organizuju akademske debate. Rezultat ovih debata je specijalno izdanje časopisa Međunarodnog Foruma Bosna posvećeno feminizmu Izazovi feminizma iz 2004. godine, koji su priredile Jasminka Babić-Avdispahić, Jasna Bakšić-Muftić, Marina Katnić-Bakaršić i Nirman Moranjak-Bamburać. O tome koliko su ovi programi bili kvalitetni govori i podatak da su na oba saradnice bile iste profesorice Univerziteta u Sarajevu koje će u akademskoj 2006/2007. godini utemeljiti i magistarski program Rodne studije u okviru Centra za interdisciplinarne postdiplomske studije Univerziteta u Sarajevu.

O Feminističkoj školi Žarana Papić

Sarajevski otvoreni centar je od 2015. godine kroz Feminističku školu Žarana Papić nastavio program Ženskih studija Žarana Papić, koji je 1998. godine pokrenulo i vodilo Udruženje Žene ženama kao prvi studij o ženama u Bosni i Hercegovini. Feministička škola Žarana Papić je besplatni dvosemestralni akademsko-aktivistički obrazovni program, čiji je cilj da kroz teorijsko-praktične module i jedan zagovaračko-aktivistički seminar pruži feminističko obrazovanje o teorijama, konceptima i praksama potrebnim, između ostalog, za stručno i kritičko javno djelovanje u domaćim, regionalnim, međunarodnim, vladinim i nevladinim organizacijama. Dosad je kroz tri generacije prošlo više od 70 osoba. Predavačko osoblje sastoji se od stručnjakinja_a iz različitih naučnih oblasti: Aida Spahić, Lejla Mušić, Elmaja Bavčić, Dženita Hrelja, Đermana Šeta, Zlatiborka Popov Momčinović, Lejla Hadžiahmić Asja Bakić, Sandra Zlotrg, Bojana Đokanović, Adnan Kadribašić, Jelena Milinović, Kika Babić-Svetlin, Maida Ćehajić, Miroslav Živanović, Danijela Majstorović, Tijana Okić, Amila Ždralović, Nebojša Jovanović, Ajla Demiragić, Damir Banović, Adriana Zaharijević, Selma Kešetović, Adrijana Hanušić-Bećirović, Gorana Mlinarević, Nela Porobić, Nejra Nuna Čengić, Tijana Cvjetičanin.

Zadatak

Zadatak Feminističke škole Žarana Papić jeste da pruži feminističko obrazovanje koje će, kroz kritičko i analitičko feminističko razmišljanje, odgovornost, solidarnost i povezivanje, osnažiti osobe u političkim, kulturnim i civilnim inicijativama da preuzimaju odgovornost i društveno djeluju. Feministička škola Žarana Papić nudi reviziju i evaluaciju dominantnih znanja kroz transdisciplinarno feminističko formalno, neformalno i zanemareno znanje, kako bi se mogla analizirati politička, kulturna, socijalna i pravna pitanja, problemi i konteksti. Feministička škola Žarana Papić djeluje podjednako na produkciju znanja, omogućavajući interakciju između nauka i različitih segmenata društva, kao i na poticanje konkretnih zagovaračkih i aktivističkih inicijativa u našem okruženju.

“Feministička škola Žarana Papić je za mene jedan od najboljih vidova neformalnog obrazovanja kojeg sam ikada imao. Širok spektar korisnih i zanimljivih tema i modula, izvrsnih predavačica i predavača, povezivanje s drugim ljudima istog svjetonazora, a sve to za postizanje plemenitih ciljeva je za mene ono najbitnije što ova škola nudi.”
Matej Vrebac, polaznik treće generacije Feminističke škole Žarana Papić

“Feminističku školu Žarana Papić pohađala sam pri samom kraju fakultetskog obrazovanja, što mi je osvijestilo nedostatak i nepostojanje ne samo feminističke svijesti i govora, nego čak i opće nepostojanje povijesti žena u cjelokupnom formalnom obrazovanju. Ova škola je jedna od najvećih prekretnica u mom intimnom i društveno-akademskom djelovanju. Rekla bih kako je razvoj feminističke svijesti jedan od ključnih doprinosa Feminističke škole Žarana Papić u društvu čija nesavjesnost, neznanje i nedostatak volje sprečavaju razvoj i napredak zdravog/e pojedinca/ke i društva.”
Tanja Grabovac, polaznica prve generacije Feminističke škole Žarana Papić