Zagovaranje za adekvatnu zakonsku regulaciju zločina iz mržnje

Početkom januara 2013. Godine, Asocijacija za demokratske inicijative, Inicijativa mladih za ljudska prava, Mediacentar i Sarajevski otvoreni centrar uz podršku Civil Right Defenders-a i OSCE-a oformile su Koaliciju za borbu protiv govora mržnje i zločina iz mržnje čiji cilj djelovanja je zagovaranje za adekvatniju regulaciju govora mržnje i zločina iz mržnje u krivičnim zakonima Bosne i Hercegovine.

U krivične zakone Republike Srpske i Brčko distrikta izmjenama i dopunama uvedena su krivična djela počinjena iz predrasude već 2010. godine, na način da je zakonom definisana mržnja kao pobuda za činjenje krivičnog djela, koja je u cjelini ili djelimično zasnovana na razlikama po osnovu stvarnog ili pretpostavljenog etničkog ili nacionalnog porijekla, jezika ili pisma, vjerskih uvjerenja, rase, boje kože, pola, polne orijentacije, političkog ili drugog uvjerenja, socijalnog porijekla, društvenog položaja, dobi, zdravstvenog statusa ili drugih osobina ili zbog dovođenja u vezu sa osobama koje imaju neku od navedenih različitih osobina, te uvedeni kvalificirani oblici već postojećih krivičnih djela ukoliko su ona počinjena iz mržnje i propisano da će se u slučajevima kada je krivično djelo učinjeno iz mržnje sud to uzeti u obzir kao otežavajuću okolnost i odmjeriti veću kaznu, osim ako zakon ne propisuje teže kažnjavanje za kvalifikovani oblik krivičnog djela. Iako su slične promjene bile predložene, još uvijek nije došlo do njihovog usvajanja u Federaciji BiH.

U Republici Srpskoj nije se stalo samo na tim izmjenama. Početkom 2013. godine, 31.03., usvojen je nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona RS-a kojim se u Krivični zakon eksplicitno uvodi zločin iz mržnje koji se definiše kao djelo izvršeno zbog rasne, nacionalne, vjerske ili etničke pripadnosti, boje kože, pola ili polne orijentacije, zdravstvenog statusa ili rodnog identiteta nekog lica. Predloženim izmjenama i dopunama se svakako na potpuniji i adekvatniji način reguliraju krivična djela počinjena iz mržnje, te pruža mnogo direktnija i eksplicitnija zakonska zaštita, a na jednak način regulirana su krivična djela počinjena iz mržnje i u Kaznenom zakonu Republike Hrvatske, a slična regulacija predložena je i u Republici Srbiji.

Mišljenje Koalicije je da ovakva formulacija, iako predstavlja mnogo bolje rješenje od prethodne, ipak ima neke nedostatke. Ovakvom formulacijom zločina iz mržnje izostavljeni su slučajevi kada žrtva krivičnog djela iz mržnje nije pripadnik_ca neke od zakonom zaštićenih grupa osoba, već je krivično djelo počinjeno zbog njene_njegove pretpostavljene nacionalne, vjerske ili etničke pripadnosti, boje kože, pola ili polne orijentacije, zdravstvenog statusa ili rodnog identiteta nekog lica ili povezanosti sa osobama koje imaju neku od zaštićenih karakteristika. Također, zaštita homoseksualnih i biseksualnih osoba ovim Zakonom obezbijeđena je tako što je kao zaštićena karakteristika predviđena spolna orijentacija pojedinca_ke, međutim, međutim pojam spolna orijentacija, iako se koristi u smislu seksualne orijentacije, više asocira na odnos osobe prema svom sopstvenom biološkom spolu i njegovom doživljaju, nego na seksualnu privlačnost prema drugim osobama, suprotnog, istog ili oba spola, te bi ga trebalo zamijeniti pojmom seksualne orijentacije.

Uviđajući ove nedostatke i u cilju izbjegavanja nedoumica i nejasnoća, te obezbjeđivanja što bolje i potpunije zaštite, Koalicija se obratila svim nadležnim institucijama Republike Srpske i Bosne i Hercegovine i predložila da se trenutna definicija zločina iz mržnje predložena nacrtom Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Republike Srpske izmijeni tako da glasi: Krivično djelo iz mržnje je djelo izvršeno zbog stvarne ili pretpostavljene rasne, nacionalne, vjerske ili etničke pripadnosti, boje kože, pola ili seksualne orijentacije, zdravstvenog statusa, rodnog identiteta nekog lica, nekih drugih osobina ili zbog dovođenja u vezu sa osobama koje imaju neku od navedenih različitih osobina.

Prijedlog Koalicije, osim organizacija koje su je oformile i Civil Right Defendersa, podržali su i Udruženje BH novinara; Vijeće za štampu u BiH; Udruženje ”Ključ budućnosti” iz Ključa; Hrvatska udruga logoraša domovinskog rata u Kantonu Središnja Bosna iz Busovače; UG NARKO-NE za prevenciju ovisnosti iz Sarajeva; NVO „Djeca Sarajeva – dječiji pokret za mir“; IPAK- Mladost gradi budućnost iz Tuzle; Humanitarna organizacija Ruhama iz Zenice; UG DON iz Prijedora; Udruženje za promociju kulture mira iz Sarajeva; Forum žena iz Bratunca; Helsinški komitet za ljudska prava u BiH; UŽ „Seka“ iz Goražda; Udruženje „Prava za sve“ iz Sarajeva i Udruženje logoraša iz Višegrada.

Svoj prijedlog i sugestije Koalicija je uputila institucijama Republike Srpske i Bosne i Hercegovine kao što su poslanički klubovi Narodne skupštine Republike Srpske, Odbor jednakih mogućnosti Narodne skupštine Republike Srpske, Zakonodavni odbor Narodne skupstine Republike Srpske, Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu Narodne skupštine Republike Srpske, Odbor za predstavke, prijedloge i društveni nadzor Narodne skupštine Republike Srpske, Ministarstvo za ekonomske odnose i regionalnu saradnju Republike Srpske, Ministarstvo pravde Republike Srpske, Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske i Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine, te domaćim i međunarodnim institucijama i organizacijama za zaštitu ljudskih prava, Instituciji ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine i šefu Misije OSCE-a u BiH.

Koalicija trenutno radi na pripremanju sličnih aktivnosti koje će u okviru procesa zagovaranja za adekvatnu regulaciju govora iz mržnje i zločina iz mržnje provesti i u Federaciji BiH.