Piše: Darko Pandurević

Ako pogledamo skoro objavljeni index i grafički prikaz ljudskih prava LGBTI osoba, koju svake godine u ovo doba, objavljuje ILGA Europe (Međunarodna lezbijska, gej, biseksualna, trans i interseks asocijacija Evrope), vidjećemo da se BiH nalazi na poziciji 22. od ukupno 49. zemalja Evrope. Ukupan rezultat Bosne i Hercegovine je 37% od mogućih 100%.

Konačni rezultat je presjek šest oblasti koje ILGA – Europe redovno prati. To su:

1. Jednakost i nediskriminacija – odnosi se na pravne akte (Ustav, zakoni, podzakonski akti) i usvojene javne politike koji jasno prepoznaju seksualnu orijentaciju, rodni identitet i spolne karakteristike kao zabranjene osnove diskriminacije u raznim sferama poput zaposlenja, zdravstva, obrazovanja, javnih dobara i usluga itd.
2. Porodični život LGBTI osoba – odnosi se na pitanja istospolnih životnih zajednica, braka, mogućnosti usvojenja i načina zasnivanja i priznavanja istospolnih porodica.
3. Zločin iz mržnje i govor mržnje – ova oblast obuhvata pitanja krivičnih djela počinjenih iz predrasude prema LGBTI osobama i govoru mržnje, način na koja su regulisana i šta sve obuhvataju.
4. Priznavanje rodnog identiteta i tjelesni integritet – pokriva najznačajnija pitanja za trans osobe poput procedura za promjenu spola, postojanja prinudnih medicinskih intervencija te načina na koji države tretiraju promjenu spola.
5. Civilno društvo i prostor za aktivističko djelovanje – sloboda okupljanja, mogućnost aktivističkog djelovanja, postojanje eventualnih opstrukcija po rad aktivista.
6. Azil – način tretiranja LGBTI izbjeglica i postojanje propisa koji jasno prepoznaju

U poređenju sa 2018. i 2019. gdje je rezultat Bosne i Hercegovine bio 31%, u 2020. on je porastao na 37%. Ovaj mali napredak nije uzrokovan novim politakama i zakonima u BiH koji štite LGBTI osobe već činjenicom da su tek ove godine uvršteni bodovi za BiH kada je riječ o antidiskriminaciji interspolnih osoba i preopoznavanja spolnih karakteristika kao zabranjenih osnova diskriminacije iako oni postoje u Zakonu o zabrani diskriminacije u BiH još od izmjena i dopuna iz 2016.

Da li smo zaista bolji od Švicarske 23. mjesto (35.93%), Češke (26,30%), Italije 35. mjesto (22.53%)?

Pogledom na mapu i rang listu zemalja vidjećemo da Bosna i Hercegovina rangira iznad nekih zemalja EU, odnosno države koje generalno imaju više standarde u poštivanju ljudskih prava i važe za progresivnije države. Postavlja se pitanje da li prema ovoj listi možemo dobiti odgovor o tome u kojim državama LGBTI osobe žive bolje ili lošije?

Navedena mapa pretežno mjeri pravne akte i politike koje direktno spominju LGBTI osobe. Ona daje sliku iz samo jednog ugla. Primjerice, Bosna i Hercegovina zaista ima antidiskriminacijsko zakonodavstvo na nivou mnogih naprednih EU država. Ipak, pitanje je koliko se te norme primjenjuju u BiH, a koliko primjerice u jednoj Njemačkoj. Bosna i Hercegovina i dalje nema nijednu presudu u kojoj je utvrđena diskriminacija na osnovu seksualne orijentacije, rodnog identiteta ili spolnih karakteristika. Prema navedenoj mapi i indexu, i BiH i Njemačka će dobiti isto bodova na pitanje regulisanosti zabrane diskriminacije. Na pitanje o postojanju pravnih i administrativnih procedura za promjenu spola, BiH također ima odredbe koje ovaj proces omogućavaju pri tome se ne uzima u obzir da su te procedure nejasne u pojedinim dijelovima te je veoma mali broj osoba koji se na istu proceduru upušta. (Za više informacija pogledati SOC-ov Vodič kroz administrativnu proceduru upisa prilagodbe spola za transrodne osobe u Bosni i Hercegovini)

Stoga je odgovor na početno pitanje negativan. Na život LGBT osoba utiče, s jedne strane, ogroman niz drugih faktora poput opšteg stanja u društvu, vladavine prava i zakona, zaposlenosti i ekonomske razvijenosti društva, a s druge i faktori poput generalnog stava u društvu prema LGBTI osobama, razini svijesti i vidljivosti LGBTI osoba u tom društvu.

Navedenu mapu je korisno gledati kao opšti presjek zakonskih i političkih mjera na snazi koje eksplicitno prepoznaju LGBTI osobe. Također, korisno ju je posmatrati kroz godine gdje možemo da uočavamo trendove stagnacije, napretka ili nazadovanja. Kakav je trend kretanja Bosne i Hercegovine? Najprecizniji odgovor bio bi, stagnacija.